Dok građani Crne Gore ove godine finansiraju čak 58 političkih partija i pokreta sa više od 15 miliona eura iz državnog i lokalnih budžeta, iz pokreta Evropa Sad nakon peticije građana stiže predlog da se dio tih sredstava preusmjeri za dječje dodatke.
Da je riječ o populističkom političkom potezu, ocjenjuje za naš radio Vuk Maraš iz Birna.
„Ovo jeste, rekao bih, jedna politička igrica između URA i PES-a koja je takođe jedan populizam, jer ozbiljna država ne treba da radi takve vrste izmjena u smislu da se preko koljena odlučuje gdje će se smanjiti, gdje će se dodati. Svakako s obzirom da se finansiranje partija drastično povećalo, gledajući na racionalnom nivou, je li to bolje da ide djeci ili političkim subjektima, naravno da je bolje da ide djeci u tom smislu, neka se oni dogovore, ja čisto sumnjam da će imati u parlamentu podršku svih“, rekao je Maraš.
Maraš kaže da se tu više ne gleda ko je vlast, a ko opozicija, već sopstveni interesi.
„Dakle, biće vrlo zanimljivo vidjeti koliko će stvarno političke partije glasati za taj predlog, ali je dobro da se problematizuje činjenica da partije jesu previše finansirane od strane državnog budžeta, posebno imajući u vidu kulturu političkog dijaloga koju imamo u Crnoj Gori, načine na koje se vode kampanje i sl. i činjenicu da suštinski mi u Crnoj Gori nemamo bilo kakvo procesuiranje nezakonitog finansiranja od strane ASK-a ili bilo koje druge institucije, a to se dešava godinama unazad“, kazao je Maraš.
Da je posrijedi nadgornjavanje vlasti i opozicije, smatra politikolog Božidar Denda, koji ističe da čak i kada bi političari pristali, taj iznos ne bi bio dovoljan za ozbiljnije povećanje mjesečnog iznosa dječijeg dodatka.
„Pa je opet priča na kraju završila u toj ping-pong igri gdje vlast prebacuje opoziciji, opozicija vraća lopticu vlasti u smislu gdje opozicioni poslanici sada čekaju vlast da ona obezbijedi još nekoliko miliona kako bi taj krajnji iznos povećanja i ukupan iznos koji će biti utvrđen kad to povećanje bude validirano, dakle da bude ne samo 40 ili 45 nego možda i preko 50 eura“, kazao je Denda.
To se može posmatrati kao populizam, ali ne nužno, navodi Denda.
„Suština priče je da su sve to ad hoc mjere kojima ni jedna, a ne ova aktuelna vlast, ne može da sanira u onoj poželjnoj mjeri trenutnu situaciju i kupovnu moć ovog stanovništva, jer se liječe posljedice, a ne uzroci“, smatra Denda.
Država za dječje dodatke izdvaja oko 55 miliona eura godišnje. Ukoliko bi sve političke partije pristale da polovinu svojih sredstava usmjere na dječje dodatke, kalkulacija kaže da bi to po djetetu mjesečno bilo oko 5 eura, odnosno 35 eura mjesečno.
