Prosječna neto zarada (bez poreza i dopirnosa) u Crnoj Gori danas je veća nego bruto zarada prije deset godina. Ona je gotovo dvostruko veća nego prosječna zarada u 2014. godini, a najveći rast ostvaren je u sektoru usluge hrane.
I danas, kao i prije 10 godina najviše se isplati raditi u finansijama i energetici, piše Bankar.me.
Prosječna zarada, bez poreza i doprinosa, isplaćena u avgustu 2014. godine iznosila je 470 eura, odnosno 713 eura bruto (sa uračunatim porezima i doprinosima). Deset godina kasnije, neto zarada je gotovo dvostruko veća.
Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna zarada u julu ove godine, a koja je zaposlenima legla na račun prošlog mjeseca, iznosila je 851 euro, odnosno veća je za 387 eura nego prije deset godina.
Portal Bankar.me piše da se danas najviše isplati raditi u sektoru finansijske djelatnosti i osiguranju. Prosječna zarada u ovom sektoru je 1.312 eura.
Isplati se raditi i u sektoru snabdjevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija jer je prosječna zarada u julu iznosila 1.225 eura.
Prosječne zarade veće od hiljadu eura, prema statistici Monstata su i u sektorima informisanja i komunikacija (1.094 eura), vađenje rude i kamena (1.048 eura) i poslovanje nekretninama (1.033 eura).
Najmanje zarade imaju zaposleni u sektoru – administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Prosječna zarada u ovom sektoru je 686 eura, odnosno 165 eura je manja od državnog prosjeka. Oko dva eura veću prosječnu platu imaju zaposleni u prerađivačkoj industriji (688 eura).
Prosječna zarada u trgovini na veliko i trgovina na malo je 726 eura, a u ostalim uslužnim djelatnostima je 758 eura. Plate niže od državnog prosjeka su i u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (790 eura), umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (779 eura), stručne, naučne i tehničke djelatnosti (794 eura), građevinarstvu (799 eura), uslugama smještaja i hrane (812 eura), saobraćaju i skladištenju (820 eura), kao i u sektoru snabdijevanja vodom (849 eura).
Prije 10 godina najmanje plate bile u trgovini
Prije deset godina, najveće plate bile su u sektoru finanasija i osiguranja, gdje je prosječna zarada izosila 852 eura. I tada, kao i kao i sada, sektor snabdjevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija donosio je najviše novca.
U julu 2014. godine prosječna zarada isplaćena u tom sektoru je 778 eura, znatno više od državnog prosjeka. Zanimljivo je da su ta dva sektora znatno odstupala od ostalih, jer je treća po visini prosječna zarada bila u sektoru informisanja i komunikacija i iznosila je 691 euro.
Najmanje zarade u 2014. godini bile su u trgovini. Prosječna zarada iznosila je 328 eura i bila je gotovo dvostruko manja nego danas.
Sa zaradama se tada nisu mogli pohvaliti ni zaposleni u sektorima usluge smještaja i ishrane (381 euro), a oni koji su bili u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije mjesečno su zarađivali 384 eura.
Najviše porasle plate u sektorima usluge hrane i smještaja
Analiza podataka o prosječim zarada pokazuju da su za ovih deset godina najviše porasle zarade u sektorima usluge hrane i smještaja sa 381 eura, koliko je iznosila prosječna zarada tada na 812 eura koliko je danas. To je uvećanje od 431 euro.
Značajan rast ostvaren je i u trgovini i to za 398 eura, a 395 eura veća je zarada sektoru umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti. Značajno su porasle plate i u javnom sektoru.
Prosječna zarada u sektoru obrazovanja 2014. godine bila je 452 eura, a u zdravstvu 494 eura, a danas je 855 eura, odnosno 934 eura.
Takođe, porasle su i plate u građevinarstvu, pa je danas prosjek 799 eura, dok je prije deset godina plata u ovom sektoru bila 421 eura.
I danas, kao i prije deset godina najviše se isplati raditi u finanansija i energetici, jer su to sektori koju su već godinama najbolje plaćeni i sa zaradama znatno većim od državnog prosjeka, a plate su znatno porasle i zaposlenima u javnoj upravi.
