Papa osuđuje „otrov pohlepe“ koji izaziva sukob u Kongu

Papa osuđuje „otrov pohlepe“ koji izaziva sukob u Kongu

Papa Franja osudio je „otrov pohlepe” za mineralnim resursima koji izaziva sukob u Demokratskoj Republici Kongo, kada je započeo posetu tamo u utorak, rekavši da bogati svet više ne može da ignoriše tragičnu situaciju mnogih Afrikanaca. nacije.

86-godišnji Franja je prvi pontifik koji je posetio Kongo od Jovana Pavla Drugog 1985. godine, kada je još bio poznat kao Zair. Oko polovine stanovništva Konga od 90 miliona su rimokatolici.

Desetine hiljada ljudi klicali su dok je putovao sa aerodroma u prestonicu Kinšasu u svom papamobilu, a neki su se pobegli da jure njegov konvoj, dok su drugi skandirali i mahali zastavama u jednom od najživljih dočeka njegovih inostranih putovanja.

Ali raspoloženje se promenilo kada je papa održao govor pred visokim zvaničnicima u predsedničkoj palati, osuđujući „užasne oblike eksploatacije, nedostojne čovečanstva“ u Kongu, gde je ogromno rudno bogatstvo podstaklo rat, raseljavanje i glad.

„Tragedija je što ove zemlje, i uopšte ceo afrički kontinent, i dalje trpe razne oblike eksploatacije“, rekao je on. „Otrov pohlepe je zaprljao svoje dijamante krvlju“, rekao je on, posebno misleći na Kongo.

„Ruke dalje od Demokratske Republike Kongo! Ruke dalje od Afrike! Prestanite da gušite Afriku: to nije rudnik koji treba da se razotkri ili teren za pljačku“, rekao je on.

Kongo ima neka od najbogatijih svetskih nalazišta dijamanata, zlata, bakra, kobalta, kalaja, tantala i litijuma, ali oni su podstakli sukob između milicija, vladinih trupa i stranih osvajača. Rudarstvo je takođe povezano sa nehumanom eksploatacijom radnika, uključujući decu, i degradacijom životne sredine.

Uz ove probleme, istočni Kongo je zahvaćen nasiljem povezanim sa dugim i složenim posledicama genocida 1994. u susednoj Ruandi.

Kongo optužuje Ruandu da podržava pobunjeničku grupu M23 koja se bori protiv vladinih trupa na istoku. Ruanda to poriče.

„Kao i naoružane milicije, strane sile gladne minerala na našem tlu, uz direktnu i kukavičku podršku našeg suseda Ruande, počinile su okrutne zločine“, rekao je predsednik Konga Feliks Čisekedi, govoreći neposredno pred papom i na bini sa njim. .

Papa nije imenovao Ruandu u svom obraćanju niti stao na stranu u sporu.

Portparol ruandske vlade nije odmah bio dostupan za komentar.

Procenjuje se da je 5,7 miliona ljudi interno raseljeno u Kongu, a 26 miliona se suočava sa teškom glađu, uglavnom zbog uticaja oružanih sukoba, prema Ujedinjenim nacijama.

Katolička crkva igra ključnu ulogu u vođenju škola i zdravstvenih ustanova u Kongu, kao i u promovisanju demokratije.

Papa je kritikovao bogate zemlje zbog ignorisanja tragedija koje se dešavaju u Kongu i drugde u Africi.

„Stiče se utisak da se međunarodna zajednica praktično pomirila sa nasiljem koje ga proždire (Kongo). Ne možemo da se naviknemo na krvoproliće koje je decenijama obeležilo ovu zemlju, uzrokujući milione mrtvih“, rekao je on.

Čisekedi je slično rekao u svom govoru: „Dok je međunarodna zajednica ostala pasivna i ćutala, više od 10 miliona ljudi je strašno ubijeno“, rekao je on.

Prvo zakazano za jul prošle godine, papino putovanje je odloženo jer je patio od hronične bolesti kolena. Prvobitno je planirao da otputuje u Gomu, u istočnom Kongu, ali je to zaustavljanje ukinuto zbog oživljavanja borbi između pobunjenika M23 i vladinih trupa.

Očigledno pozivajući se na M23 i druge milicije aktivne u istočnim regionima Konga, papa je rekao da se narod Konga bori za očuvanje svog teritorijalnog integriteta „protiv žalosnih pokušaja da se zemlja fragmentira“.

Franjo će u sredu služiti misu na aerodromu u Kinšasi i sastati se sa žrtvama nasilja sa istoka, dodatno naglašavajući pitanja koja je pokrenuo u svom govoru.

Franjo će ostati u Kinšasi do petka ujutro, kada će odleteti u Južni Sudan, još jednu zemlju koja se bori sa sukobima i siromaštvom.

Prvo će ga na tom dijelu puta pratiti kenterberijski nadbiskup, vođa globalne anglikanske zajednice, i moderator Crkve Škotske. Verski lideri su svoju zajedničku posetu opisali kao „hodočašće mira“.