Za sada nije poznato da li ovo otkazivanje ima direktne veze sa jučerašnjim izricanjem presude bivšim liderima OVK pred Specijalizovanim vijećima u Hagu, nakon koje su koalicioni partneri iz albanskih stranaka otvoreno veličali lidere OVK i njihovu ulogu.
U javnosti se nagađa da bi potencijalna neslaganja i političke tenzije unutar parlamentarne većine po ovom pitanju mogle biti jedan od ključnih razloga.
Pored ove opcije, u političkim krugovima se analiziraju i drugi mogući scenariji:
Sukob oko kadrovskih rješenja i osjetljivih odluka: Sjednice najčešće padaju u posljednjem minutu kada se na dnevnom redu nađu sporna imenovanja u sektoru bezbjednosti, upravnim odborima ili raspodjeli budžetskih sredstava.
Ako jedna frakcija uskrati podršku tik pred početak, otkazivanje je jedini način da se spriječi javni raskol i preglasavanje pred kamerama. Kriza kvoruma i „tihi bojkot“: Otkazivanje može biti i rezultat taktičkog nedolaska pojedinih ministara.
Izostanak ključnih partnera šalje jasnu poruku unutar koalicije i primorava premijera na ustupke, dok se javnosti privremeno ne plasira nikakav izgovor. Kupovina vremena za neformalne pregovore: Kada zaškripi u vladajućoj većini, formalna sjednica se otkazuje kako bi se dobio prostor za hitne konsultacije lidera iza zatvorenih vrata.
Nakon ugovaranja kompromisa, sporni materijali se najčešće ekspresno izglasaju na telefonskoj sjednici.
Tišina iz Vlade obično ne traje dugo.
Da li je u pitanju bio tehnički problem, reakcija na politizaciju haške presude ili dublja pukotina u koaliciji, pokazaće se brzo — kroz iznenadnu konferenciju za medije, plasiranje odluka sa telefonske sjednice ili nova politička uslovljavanja
