Broj onlajn prijetnji novinarima se povećava, a prepreku u njihovom otkrivanju tužilaštvu i policiji predstavlja činjenica kada su one počinjene sa platformi van Crne Gore, jer velike kompanije sa kašnjenjem ili uopšte ne dostavljaju podatke.
To je rezime onoga što se čulo od predstavnika Državnog tužilaštva i Uprave policije na panelu “Zaštita novinara: Online prijetnje i digitalno osnaživanje“, na kome su predstavnici Društva profesionalnih novinara (DPNCG), civilnog sektora i pravosudno-policijskih institucija razgovarali na tu temu.
Tužiteljka Maja Janković , koja je ispred Državnog tužilaštva kontakt osoba sa Komisijom za istrage napada na novinare, rekla je da tužilaštvo ima poteškoća u identifikaciji počinilaca napada na novinare, posebno kada su u pitanju onlajn prijetnje.
Ukoliko su serveri u nadležnosti velikih platformi, njihova pravila nalažu da se podaci o vlasnicima imejlova ili naloga na mrežama dostavljaju samo za najteža krivična djela, među kojima ugrožavanje sigurnosti novinara ne spada.
Takođe, procedura u okviru međunarodne pravne pomoći traje duži period, pa dobijanje podataka od kompanija može trajati i do pola godine, što otežava postupke. Tužiteljka je rekla da bi jedno od rješenja moglo biti zamrzavanja podataka, kako bi se osiguralo njihovo očuvanje dok traje istraga, saopštio je DPNCG.
Tužiteljka Janković je objasnila šta uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića o postupanjima tužilaca u istragama napada na novinare podrazumjeva, navodeći da se temeljno prati rad postupajućih tužilaca. Kazala je i da je u slučajevima istraga protiv NN lica, među kojima su najteži nerješeni napadi, tužiocima rečeno da policiji daju konkretna uputstva o sprovođenju radnji kako bi se postigli rezultati.
Goran Mugoša , viši policijski inspektor Odsjeka za krvne i seksualne delikte Uprave policije, rekao je da je ove godine zabilježeno šest napada na novinare, od kojih se pet dogodilo onlajn – putem društvenih mreža ili komentara na portalima.
Kazao je da je sistematizacijom u UP od januara ove godine planirano imenovanje tri službenika koji će se baviti istragama i napadima na novinare, ali da do sada to radi samo on.
U svim regionalnim centrima UP, kako je rekao, određene su kontakt tačke koje prate napade na novinare od trenutka prijave. Takođe, kreirana je posebna imejl adresa u okviru UP za slučajeve napada i prijetnji novinarima, kako bi se procedure ubrzale. Sada se sve prijave automatski prosljedjuju onima koji se bave tim slučajevima, kako ne bi administrativne procedure usporavale policijske istrage.
„Poseban problem onlajn nasilja u Crnoj Gori, kako je konstatovano, su portali koji šire govor mržnje, mizoginiju i ne poštuju Zakon o medijima i novinarske etičke standarde, a koji su van kontrole države. U tom kontekstu pomenut je portal čiji je vlasnik preduzeće Zorana Bećirovića , a koji pored svakodvenih uvreda zvaničnika, civilnih aktivista, vodi negativnu kampanju i psihički maltretira novinarke Vijesti Dragane Šćepanović i Pobjede Ane Raičković. Pošto se ove godine očekuje donošenje Medijskog akta o slobodi medija u Crnoj Gori, kao i Akta o digitalnim uslugama (po uzoru na dokumente Evropske unije), Društvo profesionalnih novinara očekuje da se propiše odgovornost adekvante kazne za portale koji ne poštuju Zakon o medijima i druge nadležne propise“, saopštio je DPNCG.
Prema podacima istraživanja, koje je ranije obavio NVO UZOR, 51 odsto ispitanih novinara reklo je da je bilo izloženo pritiscima.
Oni su najviše dolazili od strane vlasti – 39,6 odsto, a zatim od strane botova na društvenim mrežama i portalima.
Panel je održan u četvratak, 27. marta u Podgorici i jedna je od aktivnosti u okviru projekta projekta “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, koji se sprovodi u saradnji sa NVO UZOR i Hans Sejdel fondacijom, a zahvaljujući finansijskoj podršci EU i Ministarstva javne uprave.
