Održan osmomartovski marš „Ne slavimo, borimo se“

Održan osmomartovski marš „Ne slavimo, borimo se“

U Podgorici je održan tradicionalni osmomartovski marš, pod sloganom „Ne slavimo, borimo se“.

Marš, koji desetu godinu zaredom organizuje Centar za ženska prava, podsjetio je da praznik nije samo simbol, već poziv na borbu za ravnopravnost, socijalnu pravdu i sigurnost žena.

U međuvremenu, ministar javne uprave Maraš Dukaj ukazao je na nisku zastupljenost žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti najavio da će novi Zakon o Vladi podići kvotu na 40 odsto.

„Decenijama je ova tradicija bila zaboravljena. Kao mnogo puta u istoriji, sjećanje na borbu žena je potisnuto, i 8. mart je postao 14. februar. Prije deset godina smo odlučile da to promijenimo, da vratimo značaj, glas, korak i energiju onome što Osmi mart zaista jeste – protest, zajedništvo i obećanje da nećemo odustati“, kazala je Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

Već deset godina Marš je, kažu organizatorke, podsjetnik da se ravnopravnost i dalje ne podrazumijeva. Zato se, poručuju, podrazumijeva borba svake žene – bez obzira na godine, etničku ili bilo koju drugu pripadnost – da ima jednaka prava.

„Ruralne žene ne traže privilegije. Ruralne žene taže ravnopravne šanse, traže pristup resursima, traže da njihov rad bude priznat i vrijednovan, jer žene sa sela nisu margina ove države, one su njen temelj“, kazala je predstavnica žena sa sela Gordana Stevović.

Ekološkinja Andrijana Mićanović kazala je da se bore za slobodnu ženu, ali i za slobodnu rijeku, slobodnu plažu, slobodnu planinu i za slobodnu zajednicu jer, u krajnjem, nijedna od ovih sloboda ne postoji sama za sebe.

Osmi mart je istorija našeg otpora. Više od jednog vijeka borbe protiv isključenosti, eksploatacije i nasilja. To nasljeđe odjekuje u svakom našem koraku i danas“, kazala je likovna umjetnica Maja Markuš.

A dok su koraci Osmomartovskog marša odjekivali podgoričkim ulicama, uključujući i onu isped Skupštine, ministar javne uprave Maraš Dukaj ukazao je da je svega oko 16 odsto žena uključeno u izvršnu vlasti, a oko 28 odsto u zakonodavnu, što je daleko ispod evropskog prosjeka. To će se, poručuje, novim Zakonom o Vladi, promijeniti.

„Najmanje 40 odsto vlade mora biti iz manje zastupljenog pola“.

Međutim, kako su poručili sa Marša, ravnopravnost nije završena borba, već proces koji zahtijeva stalni društveni i politički pritisak.