Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA izrazili su „žaljenje i protest“ zbog toga što je zvanična Crna Gora, kako su rekli, umjesto isključivo dostojanstvenog obilježavanja ratnog zločina nad hrvatskim zarobljenicima u nekašnjem logoru “Morinj”, tom prilikom „poslala dvolične poruke“.
Ministarstvo vanjskih poslova je, kako su saopštile te tri NVO, imalo korektan pristup i poruke, dok je Ministarstvo odbrane onemogućilo prisustvo javnosti tom događaju i njegovo dokumentovanje fotografijama, uz „neljubaznost dijela vojnog osoblja, na koju su se i gosti iz Hrvatske javno žalili“.
„Tako je zvanična Crna Gora, čija je Vlada vidno disfunkcionalna, umjesto iskrenog javnog suočavanja s prošlošću pokazala neodgovoran odnos koji predstavlja povredu kulture sjećanja, simulaciju pijeteta i nastavak politike poricanja. Takav pristup podstiče štetan narativ i djelovanje protivnika ove komemoracije i onih koji poriču da se ratni zločin desio u ovom vojnom objektu. Time se dodatno vrijeđaju žrtve, ponižavaju njihove porodice, ali i svi građani i građanke Crne Gore koji vjeruju da je istina preduslov dostojanstva, a ne prijetnja državi“, piše u saopštenju.
Kažu da se CGO, ANIMA i HRA dosljedno zalažu za dostojno obilježavanje svih mjesta ratnih zločina i usvajanje „jasne državne politike sjećanja, kojom bi se žrtvama odao dužni pijetet, a osudom svih zločina spriječilo njihovo ponavljanje“.
„Zato tražimo da se ubuduće ova komemoracija organizuje javno, dostupno i dostojanstveno, bez zabrana, ograda i uniformisane kontrole, jer sjećanje ne smije biti predmet vojne discipline“, poručili su.
HRA, ANIMA i CGO smatraju i da mjesto nekadašnjeg logora “Morinj” treba demilitarizovati i pretvoriti u obrazovni centar koji bi nudio programe za studente iz Crne Gore, Hrvatske i regiona. Na takav centar, dodaju, treba postaviti i spomen ploču, koja bi „činjenično podsjećala na zločin koji se dogodio, zbog čega su četvorica pripadnika JNA i pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne“.
„Odgovorna politika je ona koja se temelji i na suočavanju s prošlošću, uvažavanju patnji svih žrtava ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, te na zagovaranju pravde za sve žrtve. Samo takvim pristupom možemo graditi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i budućnost u kojoj će naša djeca sarađivati sa svojim susjedima“, piše u saopštenju.