Iako se takva navika može činiti beznačajnom, stručnjaci upozoravaju da organizam zbog toga ostaje bez važnog izvora energije nakon višesatnog noćnog posta.
Mnogi ljudi smatraju da će bez doručka uštedjeti vrijeme ili čak lakše kontrolisati tjelesnu težinu, ali posljedice se često osjećaju već tokom prijepodneva. Pad koncentracije, manjak energije i izražen umor samo su neki od problema koji se mogu javiti kada tijelo ne dobije potrebne hranljive materije na početku dana. Upravo zato stručnjaci ističu da kvalitetan jutarnji obrok može imati značajan uticaj na fizičko i mentalno funkcionisanje.
Tokom noći tijelo koristi zalihe glukoze kako bi obezbijedilo energiju neophodnu za rad mozga i ostalih organa. Kada se čovjek probudi, te rezerve su već dobrim dijelom potrošene, zbog čega je doručak važan za njihovu obnovu i normalno funkcionisanje organizma.
Mišljenje stručnjaka je da organizam nakon noćnog posta prirodno ima niži nivo šećera u krvi, pa prvi obrok predstavlja gorivo koje omogućava mozgu i mišićima da nesmetano rade. Ukoliko doručak izostane, može doći do pada energije, slabije koncentracije i osjećaja iscrpljenosti koji se često pojačava u popodnevnim satima.
Bez dovoljnog unosa kalorija i ugljenih hidrata, nivo glukoze može dodatno opasti, što kod mnogih izaziva tromost, razdražljivost i manjak produktivnosti. Upravo zato osobe koje redovno preskaču doručak često imaju utisak da im nedostaje snage za svakodnevne aktivnosti.
Osim što utiče na nivo energije, preskakanje doručka može promijeniti i hormonsku ravnotežu u organizmu. Nakon dugog perioda bez hrane duže ostaje povišen hormon gladi, zbog čega se kasnije tokom dana može javiti pojačan apetit i veća želja za visokokaloričnim namirnicama.
Stručnjaci objašnjavaju da produženi period bez hrane može uticati i na nivo kortizola, hormona koji je povezan sa stresom. Iako je normalno da je kortizol ujutro nešto viši kako bi organizam lakše započeo dan, njegovo duže zadržavanje na povišenom nivou može biti nepovoljno, naročito kod osoba koje su već izložene stresu ili imaju poremećen san.
Posebno se ističe da žene u perimenopauzi i menopauzi mogu biti osjetljivije na ovakve promjene zbog prirodnih hormonskih oscilacija. Kod njih preskakanje doručka može dodatno doprinijeti promjenama nivoa šećera u krvi i pojačanom osjećaju iscrpljenosti.
Prema mišljenju stručnjaka, kvalitetan doručak trebalo bi da sadrži kombinaciju proteina, složenih ugljenih hidrata i zdravih masti. Takav obrok duže održava osjećaj sitosti i pomaže da nivo energije ostane stabilan tokom prijepodneva.
Dobri izvori proteina mogu biti jaja, grčki jogurt, svježi sir, tofu, mlijeko ili proteinski smutiji, dok su ovsene pahuljice, integralni hljeb, bobičasto voće i čia sjemenke odličan izbor kada su u pitanju ugljeni hidrati bogati vlaknima. Dodavanje avokada, orašastih plodova ili sjemenki doprinosi većoj sitosti i obezbjeđuje organizmu kvalitetne masti.
Ukoliko nijeste navikli da jedete odmah nakon buđenja, nije neophodno da započnete dan obilnim obrokom. Manji doručak, poput banane sa puterom od kikirikija ili kriške integralnog hljeba, može biti dobar početak, a vremenom se organizam može prilagoditi redovnijem unosu hrane u jutarnjim satima.
Redovno konzumiranje uravnoteženog doručka može doprinijeti boljoj koncentraciji, stabilnijem nivou energije i efikasnijem obavljanju svakodnevnih obaveza.
