Poljoprivrednici u Crnoj Gori često plaćaju veći porez na poljoprivredno zemljište nego što mogu imati subvencije države za obradu tog zemljišta. Država je od novih akciza na vino za osam mjeseci naplatila četiri puta više novca nego što je budžetom za podršku vinogradara i vinara predloženo za cijelu godinu. Crnogorski poljoprivrednici su jedini u Evropi koji nemaju pravo povrata poreza na dodatu vrijednost, kao i jedini koji plaćaju akcize na pogonsko gorivo.
To je navedeno između ostalog u analizi o pravnom i poreskom tretmanu poljoprivrede koje je uradila grupa poljoprivrednika, a u koju su “Vijesti” imale uvid.
Zaključeno je da su ovo jedni od uzroka i rasta cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda, nekonkurentnost domaćih proizvoda pred uvoznim, pada domaće poljoprivredne proizvodnje i sve većeg uvoza hrane i ostalih poljoprivrednih proizvoda.
Ova grupa poljoprivrednika, okupljenjih i u Klasteru poljoprivrede, organizovala je ove sedmice protest u Nikšiću tražeći veće subvencije poljoprivredi iz državnog budžeta, a sljedeće okupljanje su najavili ispred Vlade. Prema informacijama poljoprivrednici će svoje zahtjeve proširiti i na potpuno ukidanje poreza na poljoprivredno zemljište i nekretnine koje se koriste u poljoprivredi, što već postoji u zemljama EU, ili na sigurni visoki procenat njegovog umanjenja, kao i na oslobađanje plaćanja dažbina na gorivo koje se koristi u proizvodnji, što isto postoji u EU, kao i na pravo na povrat PDV-a na materijale, robu i druge proizvode koji se koriste u poljoprivredi jer su dio troškova u cijeni konačnog poljoprivrednog proizvoda.
U toku su pregovori potrošačkih jedinica državnog budžeta, pa i Ministarstva poljoprivrede sa Ministarstvom finansija o stavkama u budžetu za narednu godinu. Iz Ministarstva poljoprivrede “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje da li su zahtjevi poljoprivrednika o povećanju subvencija opravdani, da li će tražiti više novca za agrobudžet nego ove godine i, ako hoće, za koliko.
Višedecenijski poljoprivrednik, koji je kratko bio i ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine, Budimir Mugoša kazao je “Vijestima” da je tačno da poljoprivrednici plaćaju veće dažbine državi nego što dobijaju subvencija i da je to jedinstven slučaj u Evropi.
“Često mi se obraćaju mlađi poljoprivrednici za savjete ili da im pomognem pri pravljenu biznis planova. Sada sam počeo da im dijelim savjete da se ne bave ovim poslom. Vlada, kao i donosioci odluka na svim nivoima, kao da se trude da destimulišu poljoprivrednike da se bave ovom dijelatnošću”, kazao je Mugoša.
On navodi da je stočarstvo, kao najveća grana u poljoprivredi, u velikom padu.
“Broj grla u govedarstvu, prema podacima s popisa, za 40 odsto je manji nego prije deset godina. Otkup mlijeka nastavlja pad i ove godine je niži za još četiri odsto, dok istovremeno značajno raste uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda”, kazao je Mugoša.
Prema podacima Monstata uvoz same hrane za period januar – avgust iznosio je 555 miliona eura i bio je za 44 miliona eura veći nego prošle godine za isti period. Samo u avgustu uvoz hrane je vrijedio 70 miliona.
Uvoz mesa i mesnih prerađevina za osam mjeseci iznosi 117,5 miliona, i veći je za četiri miliona, dok je mlijeka i mliječnih proizvoda uvezeno za 72,4 miliona ili za 6,2 miliona više.
Mugoša kaže da je uvoz hrane, ali i ostalih poljoprivrednih proizvoda za osam mjeseci iznosio 711 miliona eura i da je za deset odsto veći nego u istom periodu prošle godine.
Agrobudžet za ovu godinu iznosi 77 miliona eura, ali Mugoša kaže da su direktne subvencije poljoprivrednicima vrijedne oko 25 miliona, a da su ostale razne druge stavke.
Ukupni prihodi državnog budžeta za ovu godinu planirani su u iznosu od 2,88 miliona eura, što znači da ukupni agrobudžet iznosi 2,6 odsto. Međutim, u agrobudžetu se nalaze razne stavke kojih nema u drugim državama, poput staračkih naknada od 14 miliona, pa poljoprivrednici smatraju da je stvarna vrijednost agrobudžeta, koja bi se mogla upoređivati sa drugim zemljama u regionu i EU, znatno manja. U agrobudžetu su i donacije iz EU od 11 miliona eura.
Od akciza na mirna vina, koji su uvedeni ove godine, država je do septembra prihodovala 1,33 miliona eura, dok je budžetom za cijelu godini predviđena podrška za vinogradare i vinare od 295 hiljada eura.
S protesta poljoprivrednika u Nikšiću je saopšteno da oni traže da agrobudžet u Crnoj Gori, stvarna podrška poljoprivredi, iznosi najmanje pet odsto državnog budžeta, kao što je to praksa u državama EU.
“Učešće agrobudžeta (bez EU donacija) u ukupnom državnom budžetu oko 1,65 odsto. A direktna nacionalna podrška, ono što država stvarno daje proizvođačima da rade i opstanu, manja je od 0,8 odsto ukupnog budžeta države. Ostavljam vama, građanima, da razmislite: šta znači broj od 0,8%? Broj koji pokazuje koliko malo država zaista ulaže u one koji hrane naciju”, saopštio je tada na protestu predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić.
Njegovo mišljenje, kako je tada kazao, je da, sa ovakvim agrobudžetom, crnogorska poljoprivreda nema dugu budućnost.
“A sada želim da kažem ono što svi znamo, ali rijetko ko naglas izgovori: poljoprivreda nije trošak, poljoprivreda je ulaganje. To je ulaganje u sigurnu hranu za naše porodice. Ulaganje u budućnost naših sela i mladih ljudi koji žele da ostanu ovdje i bave se poljoprivredom. Ulaganje u ekonomiju koja ne zavisi od uvoza i kamiona hrane sa strane, već od domaće proizvodnje”, dodao je Miličić, pitajući kako država planira sa smanji trgovinski deficit gdje je uvoz hrane lani bio 772 miliona eura.
Proteste poljoprivrednika podržao je i predsjednik Odbora prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori Milutin Đuranović, navodeći da će ove godine uvoz hrane i pića preći milijardu eura.
“U Srbiji je zakonom propisano da subvencije poljoprivrednicima budu pet odsto državnog budžeta. Prema tome ovih 0,8 posto ne mogu obezbijediti konkurentnost domaće proizvodnje, konkurentnost farmera i zato imamo situaciju sada da je za prvih pola godine uvoz hrane i pića u Crnoj Gori povećan za 11,5 posto, to je nevjerovatno”, kazao je Đuranović.
Mugoša je kazao da kada se ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori podijeli sa subvencijama države da se dobije pet eura po hektaru, a u EU po istoj metodologiji rezultat je 182 eura.
“Kako s takvim odnosom da nam poljoprivreda napreduje i kako se može očekivati smanjenje trgovinskog deficita”, kazao je Mugoša “Vijestima”.
On je naveo primjer da kada poljoprivrednik uvozi kravu za proizvodnju mlijeka mora pri uvozu da plati PDV, ali da nema pravo na povrat PDV-a iako je to trošak u proizvodnji mlijeka.
Skupština će u ponedjeljak ponovo odlučivati o izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti, koji predviđaju ukidanje sigurnog umanjenja poreza na poljoprivredno zemljište i imovinu od 70 odsto.
Ove izmjene kojima se ukida povlastica za poljoprivrednike i uvodi odrednica da porez može ali i ne mora da bude uopšte umanjen predložila je grupa poslanika albanskih nacionalnih stranaka.
Skupština ih je sa 51 glasom za usvojila krajem jula, ali je predsjednik države Jakov Milatović odbio da ga potpiše i iskoristio zakonsku mogućnost da ga vrati Skupštini na ponovno razmatranje. Milatović je kazao da je zakon suprotan Ustavu jer predviđa i povratno dejstvo, kod poreskih rješenja koje je osporio sud, kao i da je suprotan postojećim normama iz Zakona o poreskoj administraciji i Zakona o zaštiti konkurencije, jer dovodi poljoprivrednike u nejednak položaj i neizvjesnost u iznosu poreza. I Ministarstvo finansija je dalo negativno mišljenje na ove izmjene zakona.
Mugoša je kazao “Vijestima” da je tačno da poljoprivrednici i sada plaćaju porez na poljoprivredno zemljište koji je veći od državnih subvencija za njegovu obradu, i da tako nešto ne postoji nigdje u Evropi.
“Poljoprivredno zemljište se koristi samo za poljoprivrednu proizvodnju, na primjer sadnju paprika, i prihod od tih paprika je jednak bez obzira da li ste ih uzgojili u Donjoj Gorici ili Matagužima. Ne može vrijednost poljoprivrednog zemljišta da se računa kao da je građevinsko, jer od paprika ne možete da pokrijete taj trošak”, kazao je Mugoša.
“Vijesti” su ranije pisale da je grupa poslanika albanskih stranaka ovaj zakon s povratnim dejstvom donijela da bi spriječila na “Plantaže” dobiju sudske sporove pritiv Opštine Tuzi, koja je prema prvostepenim presudama godinama nezakonito obračunavala i blokadom računa naplaćivala uvećane iznose poreza, kao i da spriječe da oni koji su pisali takva poreska rješenja krivično odgovaraju.
