Crna Gora, u godini kada obilježavamo i dvije decenije od obnove nezavisnosti, mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Kaže da se zato založio da se realizuje inicijativa da se u Medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce.
Milatović je danas govorio na panel diskusiji „110 godina od stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove (1916)“, organizovanoj u saradnji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Matice crnogorske.
„Crnogorsko iseljeništvo je duboko utkano u naš identitet kroz generacije koje su odlazile u svijet, nosivši sa sobom snažnu vezu sa domovinom. Ta veza nije slabila udaljenošću, naprotiv, često je postajala još snažnija. Crna Gora ostajala je njihova kuća. A kuća nije samo mjesto. Kuća je osjećaj da, bez obzira koliko daleko otišli, znate gdje pripadate“, kazao je Milatović, kako je saopštio njegov kabinet.
Vođeni tim osjećajem, kako je rekao, crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike su se 1916. godine, na poziv kralja Nikole, „sa kraja svijeta uputili nazad, prema kući“.
„Ove godine obilježavamo 110 godina od događaja koji je duboko urezan u crnogorsku istoriju i pamćenje. Brodolom u Medovskom zalivu, nadomak albanske luke Šenđin, na Badnji dan, 6. januara 1916. godine odnio je gotovo četiri stotine života dobrovoljaca koji su ostavili svoje porodice i sigurnost dalekog kontinenta i krenuli nazad u domovinu da je brane kada je to bilo najpotrebnije. Ova tragedija se dogodila u trenutku kada se nad Crnom Gorom nadvijala još veća nesreća, a to je gubitak državnosti. Stradanje crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom ostalo je u sjenci te lomne istorijske tačke za našu državu“, dodao je Milatović.
Ali, kako je kazao, sjećanje na nju je preživjelo. „Preživjelo je u porodicama stradalih, među crnogorskim iseljenicima, u spomeničkom remek djelu Rista Stijovića ‘Lovćenska vila’ na Cetinju koje je bilo i ostalo simbol žrtve za slobodu, teškog pečalbarstva, patnje i čežnje za rodnim krajem.“
Milatović je rekao da je i sâm, kao i mnogi Crnogorci, porodično i intimno vezan za naše iseljenike koji su „iz dalekog svijeta doplovili na brodu Brindizi, nosivši sa sobom zavežljaj teško zarađenih dolara i snove da mogu braniti svoje porodice i svoju Crnu Goru u već izgubljenom ratu“.
„Četvorica Milatovića imali su sreće da prežive Medovsku tragediju. Ta činjenica za mene nije samo porodična priča, već podsjetnik koliko su istorijske okolnosti oblikovale sudbine naših porodica i koliko je, u tim vremenima, tanko bilo razdvajanje između života i smrti. U godini kada obilježavamo i dvije decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora mora potvrditi odgovornost prema sopstvenom istorijskom pamćenju. Zato sam se, i lično i institucionalno, založio da inicijativa koja postoji već godinama – da se u Medovskom zalivu postavi spomen-ploča u znak sjećanja na stradale dobrovoljce, u potpunosti i realizuje. Ova spomen-ploča će biti otkrivena tokom moje predstojeće zvanične posjete Republici Albaniji, nadomak mjesta gdje su crnogorski dobrovoljci izgubili živote. Na ploči će stajati poruka da njihova žrtva obavezuje generacije da pamte i čuvaju vrijednosti zbog kojih su stradali“, kazao je Milatović.
Zaključio je pozdravnu riječ sa uvjerenjem „da ćemo se uskoro ponovo okupiti, i to u Medovskoj luci, da zajedno trajno obilježimo sjećanje na crnogorske dobrovoljce“. „To je najmanje što dugujemo. Neka im je vječna slava i hvala“, poručio je predsjednik države.
