Predsjednik skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin nije održao obećanu tematsku sjednicu na kojoj je trebalo da budu saslušani predstavnici Univerziteta Crne Gore (UCG), Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i potpisnici inicijative za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju, kazao je danas profesor Filozofskog fakulteta Veselin Mićanović.
Mićanović je na konferenciji predstavnika inicijative za izmjenu zakona kazao da su tokom ranijeg sastanka sa članovima skupštinskog Odbora dobili obećanje da će biti organizovana tematska sjednica na kojoj bi se ukrstili argumenti o inicijativi za neposredan izbor rektora.
“Postavlja se ponovno pitanje predsjedniku tog odbora, gospodinu Rovčaninu, zašto datu riječ nije ispoštovao”, kazao je Mićanović.
On je rekao da je, umjesto takve sjednice, održan sastanak u Rektoratu, na kojem su bili predstavnici UCG i Ministarstva, ali ne i potpisnici inicijative.
“Zapravo je trebalo da bude drugačije, da se transparentno šira društvena javnost upozna sa tom inicijativom i da se ukrste argumenti. Na taj način bi samo došli do rješenja”, rekao je Mićanović.
Odbor je krajem avgusta, nakon razgovora sa potpisnicima inicijative, najavio tematsku sjednicu na kojoj bi poslanici, akademska zajednica, rukovodstvo UCG i predstavnici Ministarstva mogli da razmijene argumente.
Mićanović je danas kazao da posljednje dvije decenije izbora rektora pokazuju, kako je rekao, da se odluka o čelniku Univerziteta donosi od strane pojedinaca, a ne akademske zajednice.
On je naveo da su u tom periodu zabilježene i dvije smjene rektora koje je opisao kao “nasilne” i “nezakonite”, dodajući da bi upravo akademska zajednica trebalo da ima pravo da bira i razrješava rektora.
Mićanović je kazao da je aktuelni rektor Vladimir Božović 2021. godine javno obećao da će se zalagati za demokratskiji izbor rektora.
Govoreći o aktuelnom procesu, kazao je da bi rektor trebalo da bude rezultat konkurencije programa i kandidata.
Prema njegovim riječima, sadašnja pravila mogu obeshrabriti potencijalne kandidate ukoliko unaprijed znaju kakav će biti ishod.
Mićanović je odbacio ranije primjedbe o anonimnosti inicijative.
“Mi po prvi put imamo u društvu situaciju da predstavnici zakonodavnog doma odlaze u neku instituciju da razgovaraju o nekom problemu koji su zapravo trebali da otvore u svom domu”, kazao je on.
Dodao je da je inicijativa “potpuno apolitična” i da među potpisnicima ima ljudi različitih političkih i ideoloških opredjeljenja.
Profesor Radovan Stojanović kazao je da je riječ o inicijativi za demokratizaciju Univerziteta, odnosno o načinu na koji se bira “prvi među jednakima”.
Naglasio je da se, kako je rekao, ne bave konkretnim rektorom, bivšim, sadašnjim ili budućim, već sistemom.
Stojanović je kazao da Univerzitetom, prema njegovom mišljenju, godinama utiču različite interesne grupe i da se prostor za takav uticaj mora smanjiti.
Govoreći o aktuelnom konkursu, rekao je da postoji “projektovani kandidat” i da, prema njegovim informacijama, drugi kandidati nisu bili spremni da uđu u postupak pod takvim uslovima.
“Naše je da kažemo da više ne može tako”, kazao je Stojanović.
On smatra da bi neposrednim izborima prostor za manipulaciju bio manji.
“Teže je manipulisati sa 800 ljudi nego sa jednim”, kazao je.
Stojanović je kazao da sadašnji sistem podrazumijeva da Senat bira, odnosno predlaže kandidata, dok Upravni odbor donosi konačnu odluku, te da značajan dio članova Senata dolazi u to tijelo po funkciji, a ne neposrednim izborom akademske zajednice.
On je naveo da se, prema njegovom mišljenju, na taj način odluka koncentriše u relativno mali broj ljudi.
Stojanović je kazao da UCG od 2003. godine nije imao demokratski izbor rektora, dok su, prema njegovim riječima, u periodu od 1990. do 2003. postojali liberalniji modeli i više kandidata.
Pozvao je Skupštinu da razmotri i usvoji zakonsku inicijativu, a Senat i Upravni odbor da pokažu “elementarnu logiku i akademsku etiku”.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta Gojko Joksimović kazao je da je način na koji je započet aktuelni izborni proces dodatno podstakao njihove sumnje.
Govoreći o objavljivanju kandidature, rekao je da je ono među profesorima shvaćeno kao pokazatelj da se izbor “režira”.
Joksimović je kazao da je 70 članova akademske zajednice, među kojima su uglavnom redovni profesori, nakon toga javno reagovalo i podržalo inicijativu.
Prema njegovim riječima, sumnje je dodatno pojačalo to što je konkurs raspisan u kratkom roku i što se na kraju, prema informacijama koje su imali, pojavila samo jedna očekivana kandidatkinja.
Govoreći o novom Statutu UCG, Joksimović je kazao da je on usvojen elektronski i jednoglasno, bez šire rasprave, što je naveo kao primjer ograničenog prostora za demokratsko odlučivanje unutar Univerziteta.
On smatra da akademska zajednica mora imati mehanizam kojim može da bude korektiv rukovodstvu Univerziteta.
Kao model neposrednog izbora predložio je da glasaju profesori i docenti, studenti i neakademsko osoblje, čime bi ukupan broj birača bio ispod 1.000.
Joksimović je uporedio takav model sa načinom izbora rektora na Univerzitetu u Zagrebu, gdje, kako je kazao, rektora bira Senat, ali je ocijenio da bi za UCG, zbog njegove veličine i strukture, neposredni izbor bio primjereniji.
“Direktna demokratija je, po mom mišljenju, pravi način”, kazao je.
On je kazao da bi izbor mogao da bude organizovan u januaru ili februaru, nekoliko mjeseci prije isteka mandata, kako bi se izbjeglo ometanje nastavnog procesa.
Joksimović je rekao i da bi neposredan izbor kandidatima dao jednake šanse da predstave programe i da bi, prema njegovom mišljenju, smanjio prostor za politički uticaj.
“Niko od nas nije vlasnik Univerziteta”, kazao je Joksimović, navodeći da UCG ne treba tretirati kao privatnu svojinu bilo koje grupe.
Profesor Vladimir Pešić govorio je o širem položaju akademske zajednice i fenomenu koji je nazvao “akademskim ućutkivanjem”.
Kazao je da taj problem nije karakterističan samo za Crnu Goru, već da postoji i na evropskim i svjetskim univerzitetima.
Prema njegovim riječima, akademsku zajednicu mogu ograničavati i “partitokratija” i unutrašnja “deklarativna meritokratija”.
Pešić je kazao da Univerzitet time gubi dio svoje istorijske uloge, odnosno prostor u kojem se mladi ljudi uče da postavljaju pitanja, preispituju postojeće stavove i samostalno razmišljaju.
On je kazao da činjenicu da je 70 članova akademske zajednice javno potpisalo inicijativu smatra važnom.
“Mi ovdje govorimo o prvom koraku”, kazao je Pešić, navodeći da smatra da bi nakon inicijative trebalo da uslijedi širi društveni, politički i akademski angažman.
Prema njegovim riječima, pitanje izbora rektora nije odvojeno od pitanja kakav treba da bude Univerzitet i kakav položaj treba da ima akademska zajednica.
Profesorica Ivana Radovanović kazala je da inicijativa počiva na četiri principa: akademskoj nezavisnosti, transparentnosti, meritokratiji i odgovornosti.
Prema njenim riječima, osoba koja želi da bude rektor mora biti spremna da poštuje iste principe koje će kao rektor zahtijevati od drugih.
“Ako neko želi da bude rektor mora biti spreman da poštuje iste principe koje će kao rektor zahtijevati od drugih”, kazala je Radovanović.
Ona je navela da akademska čestitost podrazumijeva dosljednost, dok meritokratija znači da kandidat koji ispunjava profesionalne kriterijume ne bi trebalo da bude doveden u pitanje zbog funkcije ili odnosa sa drugim ljudima.
Radovanović je kazala da sadašnji model, prema njenom mišljenju, nije dao rezultate kakve akademska zajednica očekuje.
Smatra da bi neposredan izbor omogućio da rektor bude autonomni predstavnik akademske zajednice, sa legitimitetom i podrškom većeg broja ljudi.
Prema njenim riječima, svi kandidati treba da budu ocjenjivani po istim kriterijumima, njihovi programi javno predstavljeni, a akademska zajednica treba neposredno da odluči kome će dati podršku.
“Ovo nije pitanje jedne osobe. Ovo je pitanje cijelog sistema”, kazala je Radovanović.
“Izbor bez izbora nije izbor i to je suština ove inicijative”, dodala je.
Ona je kazala da izbor rektora ne bi trebalo da ima političke konotacije.
Na pitanje da li će nastaviti sa inicijativom bez obzira na ishod aktuelnog postupka izbora rektora, Joksimović je kazao da će nastaviti rad i da je neće napustiti.
Kazao je da će nastaviti razgovore unutar akademske zajednice i da inicijativu smatra procesom koji ne treba vezivati samo za jedan izborni ciklus.
Aktuelni konkurs za izbor rektora UCG zaključen je 23. septembra, a Irena Orović je za sada jedina kandidatkinja. Prema važećim pravilima, Senat utvrđuje predlog, dok konačnu odluku o izboru donosi Upravni odbor.
Potpisnici inicijative traže izmjenu tog modela i neposredan izbor rektora glasovima šire akademske zajednice.
