Ministarstvo saobraćaja još nije zvanično donijelo odluku na koji način će biti izabran obrađivač budućeg Master plana razvoja Aerdroma Crne Gore (ACG), a koji bi trebalo da definiše strateški pravac razvoja vazdušnih luka u Tivtu i Zeti za period od 10 do 15 godina.
U “igri” su opcije da obrađivač ovog strateškog dokumenta, čiji je kvalitet presudan za prevazilaženje svih postojećih tehničko-tehnoloških ograničenja aerodroma Tivat i Podgorica kao i njihovog adekvatnog razvoja za buduće potrebe vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, bude izabran na međunarodnom tenderu ili direktno preko nekog od postojećih G2G sporazuma (Government-to-Government/Sporazum “Vlada sa Vladom”) koje Vladaima potpisane sa više država u svijetu. Na osnovu Master plana znaće se i koliko je potrebno uložiti u aerodrome da se oni dovedu na potreban nivo.
“Vlada Crne Gore i Ministarstvo saobraćaja razmatraju sve zakonom raspoložive i optimalne mehanizme za realizaciju ovog projekta. Pored redovnih međunarodnih tenderskih procedura, sagledavaju se i mogućnosti koje pružaju instrumenti tehničke pomoći međunarodnih finansijskih institucija i evropskih fondova, kao i okviri uspostavljeni postojećim međudržavnim sporazumima o saradnji. U ovom trenutku nije donijeta odluka o konkretnom modelu, niti je izabran bilo koji obrađivač, pa bi svako navođenje imena država, institucija ili kompanija bilo preuranjeno i netačno”, rekli su “Vijestima” u Ministarstvu saobraćaja.
Vlada je u septembru odlučila da formira Međuresorsko koordinaciono tijelo za razvoj i povećanje kapaciteta ACG, na čijem je čelu premijer Milojko Spajić , a ovo tijelo treba da sprovede hitne mjere kako bi se koliko-toliko uredili aerodomi u Podgorici i Tivtu za narednu turističku sezonu. Menadžment ACG istovremeno insistira na izradi novog master plana koji će na duže vrijeme definisati razvojni put vazdušnih luka i biti obavezan za sprovođenje, bilo da aerodromima nastavi da upravlja država, ili oni budu eventualno opet ponuđeni na koncesiju.
Iz resora kojeg vodi ministar Radoš Zečević (Nova srpska demokratija) poručili su da će odluka o načinu izbora obrađivača Master plana “biti donijeta transparentno, uz puno poštovanje domaćeg zakonodavstva i preuzetih obaveza iz procesa evropskih integracija”, te da će javnost “o svim daljim koracima biti blagovremeno obaviještena.”
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” Ministarstvo već ima “favorite” u Srbiji kojima bi željelo dati ovaj posao što će koštati najmanje pola do milion eura, ali ima i problem da dokazane eksperte iz vazdušnog saobraćaja i komercijalne avijacije koji su sada u vrhu izvršnog menadžmenta ACG, “uvjeri” da su ti potencijalni partneri iz Beograda najbolji izbor za tako važan i odgovoran strateški posao. Zbog toga rukovodstvo ACG insistira da se prije donošenja bilo kakve odluke o obrađivaču Master plana razvoja aerodroma bilo da se on bira na tenderu ili direktno preko G2G aranžmana, prethodno utvrde jasni uslovi i reference (Terms of Reference) koje on mora ispuniti kako posao ne bi dobila neka anonimna firma koja nema prethodna iskustva i jasne adekvatne rezultate na tom polju.
Ovakav stav menadžera ACG-a, prema tvrdnjama dobro obaviještenog izvora “Vijesti”, navodno, zasada nailazi na otpor ministra Zečevića i njegovih saradnika.
Međutim, u odgovorima na pitanja “Vijesti”, Ministarstvo je navelo da će prilikom odabira obrađivača master plana primjenjivati jasne kriterijume.
“To su dokazane međunarodne reference u izradi master planova aerodroma uporedivog profila i sezonske dinamike saobraćaja, stručni kapacitet, odnosno, angažovanje kvalifikovanog tima ključnih eksperata za planiranje vazdušne strane, terminalno planiranje, saobraćajne prognoze, zaštitu životne sredine i finansijsko modeliranje, bankabilnost, odnosno prihvatljivost dokumenta za međunarodne finansijske institucije jer master plan predstavlja osnovu za buduće aplikacije za finansiranje kapitalnih projekata, kao i prenos znanja odnosno obaveza predaje svih modela, podataka i analitičke osnove naručiocu, kako bi dokument ostao ažuriv i upotrebljiv i nakon završetka ugovora”, poručili su iz Ministarstva saobraćaja.
Naveli su da se novi master plan “projektuje sa dugoročnim horizontom, u skladu sa međunarodnom praksom koja za dokumente ove vrste podrazumijeva planski period od dvadeset do trideset godina, sa jasno definisanim razvojnim fazama i sa obavezom periodične revizije.”
“Time se obezbjeđuje da dokument ne zastari usljed promjena na tržištu, a da istovremeno pruži stabilnu razvojnu viziju”, pojasnili su iz Ministarstva saobraćaja.
Iz ovog Vladinog resora nisu željeli da konkretno iznose što će država kao naručilac staviti pred obrađivača master plana kao programski zadatak za izradu tog strateškog dokumenta u smislu traženja u vezi sa dužinom piste u Tivtu i Zeti, izgradnju rulnih staza, novih putničkih/cargo/business-VIP terminala, širenja postojećih i gradnje novih platformi, osposobljavanje/povećanje nivoa postojeće sposobnosti aerodroma za prijem vazduhoplova u noćnim i uslovima smanjene vidljivosti, novih sadržaja za neavijacijske prihode…
“Programski zadatak, odnosno, projektni zadatak za obrađivača, biće koncipiran po metodologiji koja je međunarodno prihvaćena za dokumente ovog ranga, u skladu sa standardima Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva ICAO i sa regulatornim okvirom EU. Zadatak obrađivača neće biti da potvrdi unaprijed odabrana rješenja, već da na osnovu rigoroznih saobraćajnih prognoza i kapacitativnih analiza utvrdi koja su rješenja tehnički opravdana, bezbjedna, ekološki prihvatljiva i ekonomski isplativa”, navode iz Ministarstva saobraćaja.
Kako navode, programskim zadatkom će biti obuhvaćene analize vazdušne strane oba aerodoma u smislu propusne moći i karakteristika manevarskih površina, uključujući poletno sletne staze, sistem staza za rulanje i stajanke, sa ocjenom potrebe za njihovim unapređenjem prema prognoziranom obimu saobraćaja i profilu flote, terminalnih kapaciteta u pogledu dimenzionisanja putničkih terminala prema referentnim standardima nivoa usluge, kao i “sagledavanje opravdanosti razvoja kargo kapaciteta i sadržaja namijenjenih generalnoj avijaciji i poslovnom segmentu.”
Biće analizirana i operativna pouzdanost aerodroma u smislu unapređenja navigacione opreme i uvođenja savremenih procedura prilaza “u cilju povećanja pouzdanosti operacija u uslovima smanjene vidljivosti i u noćnim uslovima, što je pitanje od posebnog značaja za redovnost saobraćaja”.
Analiziraće se i razvoj komercijalnih i pratećih sadržaja koji povećavaju neavijacijske prihode, “uz uslov da ne ugrožavaju operativne i bezbjednosne funkcije aerodrome”, te pristup i prostor u kontakt zonama vazdušnih luka u smislu saobraćajne dostupnosti, parkiranja, intermodalnog povezivanja i “uklapanje aerodroma u prostorno plansku dokumentaciju, uz zaštitu površina za ograničenje prepreka”.
Predmet programskog zadatka biće i analiza održivosti aerodoroma u pogledu upravljanja bukom, vodama i otpadom, kao i “strategija smanjenja emisija, u skladu sa obavezama Crne Gore u procesu evropskih integracija.”
“Konkretne vrijednosti pojedinačnih parametara, uključujući i pitanja koja ste naveli u upitu, predmet su stručne analize obrađivača i biće utvrđene kroz propisanu metodologiju, uz verifikaciju nadležnih institucija. Prijevremeno saopštavanje takvih parametara ne bi bilo profesionalno korektno niti bi bilo u interesu kvaliteta budućeg dokumenta”, obrazložili su iz Ministarstva.
Inače, u Crnoj Gori već postoji master plan razvoja aerodroma koji je još na snazi jer je 2011. donesen za period do 2030. godine, ali je taj dokumnnet u međuvremenu vrijeme u dobroj mjeri pregazilo. Dokument koji je izradila britanska konsultantska kuća “Halcrow Group Limited” na zahtjev Evropske investicione banke, definisao je dugoročnu strategiju za Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat kroz dvije razvojne faze: kratkoročnu (do 2017) i dugoročnu (do 2030. godine) sa predviđenim ukupnim ulaganjima od skoro 90 miliona eura. Međutim, ništa od tog plana nije realizovano zato što su bivše DPS-om predvođene Vlade Crne Gore blokirale ulaganja državnog preduzeća CG u pravovremeni razvoj aerodromske infrastrukture jer je strateško opredjeljenje te partije bilo da vazdušne luke izda u dugoročnu koncesiju i ulaganja prebaci na teret budućeg stranog zakupca aerodroma.
Međutim, koncesioni postupak koji je započet krajem 2018. otegao se do sredine ove godine kada je kao najpovoljnija izabrana ponuda južnokorejske korporacije “Incheon Airport International”, ali je ona ubrzo nakon toga odustala od ovoga posla, pa je tender za koncesiju i zvanično propao.
U Ministarstvu saobraćaja još nemaju preciznu projekciju troškova potrebnih za izradu master plana jer su, kako navode “u toku pripremne konsultacije i sagledavanje optimalnog obima posla”, kao ni vremena koje će obrađivaču biti potrebni za završetak tog dokumenta.
“Finansijski okvir će, u skladu sa propisima o javnim nabavkama, biti javno poznat u trenutku pokretanja postupka izbora obrađivača. Prioritet Ministarstva saobraćaja nije brzina nauštrb kvaliteta, već izrada temeljne studije koja daje dugoročno održiva i ekonomski opravdana rješenja. Prema uporednim iskustvima u regionu i šire, realan okvir za izradu strateškog dokumenta ovog ranga obuhvata period od dvanaest do osamnaest mjeseci od formalnog početka radova, u zavisnosti od obima zahtijevanih specijalističkih analiza, nakon čega slijedi procedura razmatranja i usvajanja pred nadležnim organima”, kazali su u Ministarstvu.
Iz ovog resora su poručili da su troškovi izrade master plana “srazmjerno mali u odnosu na vrijednost kapitalnih investicija koje on usmjerava”, te da “upravo izostanak takvog dokumenta najčešće proizvodi najveće troškove, kroz pogrešno dimenzionisane objekte ili kroz investicije koje se ne realizuju u pravom trenutku”.
