Dok se Crna Gora priprema za pravednu tranziciju, postavlja se ključno pitanje šta nakon uglja? U Pljevljima, gdje hiljade porodica zavise od rada u rudniku i termoelektrani, planiranje budućnosti nije samo ekonomsko, već i egzistencijalno pitanje.
„Suština je sačuvati ta radna mjesta, da i posle eventualnog zatvaranja rudnika nadamo se 2049. godine, po isteku rezervi, ta radna mjesta ostanu stabilna. Da sa gašenjem rudnika ne izgubimo 2000 radnih mjesta u gradu, a da to nismo nadomjestili“, kazao je direktor Rudnika uglja Pljevlja, Nemanja Laković.
Zato je Rudnik uglja već preduzeo konkretne korake. Plan pravedne tranzicije predviđa osnivanje 12 novih biznisa, zasnovanih na postojećim kadrovima i tržišnim potrebama u Pljevljima. Neke od tih kompanija već su počele sa radom.
„Kao što je građevinska služba, koja je dobila više tendera ne tržištu. Radimo za vodovod Pljevlja, radimo za eko fond izgradnju fasada i interno unutar grupacije EPCG više projekata koje ćemo završiti za njih“, istakao je Laković.
Uskoro se pokreće i asfaltna baza, kao i konfekcijski pogon za izradu HTZ opreme za potrebe Rudnika i Elektroprivrede. Zahvaljujući postojećoj opremi i stručnom kadru, kompanija će uskoro imati i sertifikovanu laboratoriju za ispitivanje tla i vazduha, dok je u planu i izlazak mašinske radionice na tržište, kao i IT službe za projektovanje mrežnih sistema, čime se otvaraju nove poslovne mogućnosti ove kompanije. A kako je osnov tranzicije zaštita životne sredine, „zelena ekonomija“ predstavlja baznu komponentu.
„Mi smo ove godine planirali da uradimo 34 hektra rekultivacije zemljišta rudnika, što je više nego u proteklih 15 godina urađeno. Tako da sa izmještanjem korita Ćehotine, mi ćemo dobiti jednu situaciju da se rudnik udaljava od centra grada, korito rijeke prilazi gradu i oslobađa se jedan atraktivan dio za razvoj grada“, rekao je Laković.
Laković naglašava da je glavni izazov to što nijedna evropska institucija još nije jasno ponudila novac za tranziciju u zemljama koje nisu članice EU. Zato će Rudnik uglja, uz sopstvena izdvajanja, pokušati da obezbijedi i grantove iz pristupnih fondova kako bi se finansirali projekti koji omogućavaju održivu budućnost za Pljevlja.
