Takođe, organizatori protesta “Malesija se ne smanjuje” istakli su kao jedan od svojih ciljeva pripajanje Kučke krajine, ali i Rikavca, Koštice i Korita Kučkih, opštini Tuzi, navodeći da svoje pravo tamo polažu porodice iz Malesije.
No, autor monografije “Katuni kučke planine” dr Ivan Laković ističe da na Rikavcu pravo katuna imaju isključivo Kuči – sve tri vjeroispovijesti.
„Rikavački katuni, trenutno ih je locirano 22, pripadaju bratstvima iz sela Fundina, Vrbica i Medun. Na tu oblast se oslanja oblast Gornjeg Rikavca gdje su katuni iz sela Dučići, Ubli i Liješta. Na to se nastavlja oblast Akula sa fundinskim bratstvima“, kaže Laković.
Katun na planini bio je važan ekonomski segment života Kuča u prošlosti, a to granično pleme bilo je uvijek primjer multivjerske tolerancije u teškim vremenima, kada su pojedine kučke porodice promijenile vjeru, saopštava Laković. Najbolji primjer tog sklada je selo Fundina, gdje žive priapdnici sve tri konfesije, ali i imaju zajedničko pravo na katun u Kučkoj planini.
„Oni koji su ostvarili pravo na katune, kao što je potvrda bratstava iz Fundine, nisu ga izgubili prelaskom u drugu vjeru. Katuni na Akuli, Studenici, Donjem Rikavcu, koji su fundinski, su potvrda te tolerancije u Kučima da to pravo nije nestajalo sa promjenom vjere i oni nijesu smatrani nikad ničim drugim nego Kučima“, ističe on.
Laković navodi da se predio Koštice, južno od Rikavca, dijeli između porodica iz kučkih sela sa onima iz Zatrijepča i Koća, te da se spornom mapom i teritorija Kuča pripaja Malesiji i Opštini Tuzi. U pitanju je predio veoma bogat šumskim resursima.
„Gdje dominantno pravo naseljavanja imaju bratstva iz sela Orahovo, sva četiri zaseoka, zatim Ubli – Živkovići, bratstva iz Koća – četiri katuna i šest katuna bratstava iz Zatrijepča, koja su danas locirana u dva glavna katuna“, pojasnio je on.
Dok su na Koštici i Rikavcu katuni Kuča i Zatrijepčana međusobno isprepleteni, u Kučkim Koritima granice između bratstava precizno su određene običajnim pravom. Da je riječ o prostoru zajedničkog istorijskog nasljeđa, potvrđuju i dvije crkve koje se i danas nalaze na tom području.
„Oblast Kučkih Korita, koja je najbliža tom dijelu je oblast gdje su pravo imala sva kučka i sva zatrijebačka bratstva. Osvajanje Kučkih korita zajedničkim naporima Kuča i Zatirjepčana je početak formiranja kučkog plemena kao teritorijalne oblasti koja nije bila definisana vjerskom odrednicom, već time što svi spadaju u Kuče, da li su mulimanske vjeroispovijesti, pravoslavne ili katoličke“, kaže Laković.
