U prvoj grupi nalaze se projekti čije su vrijednosti, sadržaj i izvori finansiranja precizno utvrđeni. Najzastupljeniji kreditori su EBRD, EIB, Svjetska banka i Banka za razvoj Savjeta Evrope CEB.
Među najznačajnijim ulaganjima su izgradnja zatvora u Mojkovcu (30 miliona eura), proširenje regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju (20 miliona), modernizacija pruge Bar–Golubovci (113 miliona) te radovi na obilaznici Podgorica kao dijelu autoputa Bar–Boljare (100 miliona eura).
Posebno su naglašeni projekti u sektoru ekologije i održivog razvoja: „Otporne rijeke sjevera“ (devet miliona), „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“ (18 miliona), kao i sveobuhvatna reforma upravljanja otpadom vrijedna 87,12 miliona eura.
U oblasti obrazovanja i zdravstva, planirani su krediti za opremanje zdravstvenih ustanova (32 miliona), modernizaciju obrazovnih objekata (30 miliona), energetsku efikasnost u vrtićima (20 miliona) i dodatno finansiranje predškolskih ustanova (13 miliona eura).
Lista obuhvata i digitalne i administrativne projekte, poput širokopojasnog interneta (19 miliona) i druge faze „Smart Tax“ programa modernizacije poreske administracije (20 miliona). Ukupno, ova grupa uključuje 19 projekata raspoređenih u sektore transporta, ekologije, obrazovanja, zdravstva, digitalne transformacije i ruralnog razvoja.
Dodatna zaduženja za projekte bez unaprijed definisanog kreditora
Najveći dio planiranog zaduženja odnosi se na projekte za koje će kreditori biti izabrani u 2026. godini. Ovdje se nalaze najskuplje i najkompleksnije planirane investicije.
Sa procijenjenih 313 miliona eura, izgradnja potpuno novog UKC-a u Podgorici predstavlja najveći pojedinačni državni projekat u narednoj godini. Predviđena je kompletna medicinska i tehnička oprema, a objekat bi trebalo da postane centralna zdravstvena institucija u zemlji.
Drugi najskuplji projekat odnosi se na izgradnju državnog data centra, pratećeg Disaster Recovery centra i administrativne IT infrastrukture. Riječ je o sistemu koji bi trebalo da obezbijedi sigurnost podataka, digitalnu samostalnost države i unapređenje e-servisa.
Za opremanje Vojske, MUP-a i Ministarstva odbrane planirano je 75 miliona eura, dok je za sistem protivvazdušne odbrane predviđeno dodatnih 75 miliona. Nabavka višenamjenskih helikoptera i protivpožarne letjelice procijenjena je na 100 miliona eura.
Jedan od urbanistički najdetaljnije razrađenih projekata je izgradnja novog stambenog kompleksa u podgoričkom naselju Velje Brdo u Podgorici. Projekat obuhvata kompletnu infrastrukturu – saobraćajnice, vodovod i kanalizaciju, energetsku mrežu, javnu rasvjetu, zelene površine i, u kasnijim fazama, javne sadržaje poput vrtića i škole. Cilj je plansko širenje grada i rasterećenje centralne zone.
Planirana su ulaganja u vodne usluge i otpornost na klimatske promjene (55 miliona), komunalnu infrastrukturu (11 miliona), modernizaciju magistralnih i regionalnih puteva (88 miliona), te izgradnju obaloutvrde na Limu i novog kolskog mosta u Beranama.
Među projektima je i razvoj tehnologije za sprovođenje zakona (54,25 miliona), digitalizacija katastra (15,5 miliona), nabavka skenera za Upravu carina (21 milion) i komunalna infrastruktura u opštini Žabljak (30 miliona eura).
Pored investicionih projekata, država planira i zaduženja za pokrivanje tekućih finansijskih obaveza.
Deficit budžeta za 2026. procjenjuje se na 710 miliona eura, a Vladi se omogućava da se do 500 miliona zaduži za njegovo pokriće.
Predlog odluke predviđa mogućnost izuzetnog dodatnog zaduženja u iznosu do milijardu eura radi refinansiranja postojećeg duga i jačanja fiskalne rezerve.
Državne garancije – do 171,95 miliona eura
U planu su i garancije za infrastrukturne i energetske projekte: 35 miliona eura za CEDIS, 25 miliona za CGES, 30 miliona za nova putnička kola Željezničkog prevoza, 18 miliona za novi dalekovod Vilusi–Herceg Novi.
“Odluka o zaduživanju donosi se u skladu sa članom 82 Ustava Crne Gore, koji predviđa da o državnom dugu odlučuje Skupština. Dokument precizira maksimalne iznose zaduživanja, sektore u koje se sredstva usmjeravaju, kao i mehanizme upravljanja dugom tokom 2026. Godine”, zaključuje se u Predlogu o zaduženju za narednu godinu.
