Hrvatski premijer Andrej Plenković nije prošle sedmice u Tivtu iznio nikakve dodatne kriterijume kako bi se odblokiralo Poglavlje 31 (Vanjska, bezbjednosna i odrambena politika) i uskoro se očekuje napredak u pregovorima između dvije države.
To je u Skupštini rekao potpredsjednik Vlade Filip Ivanović odgovarajući na pitanje Andrije Nikolića (DPS) koji su dodatni kriterijumi koje Hrvatska traži da budu ispunjeni u kojoj je fazi njihovo ispunjavanje, kako bi se odblokiralo Poglavlje 31.
Ivanović je rekao da je Plenković, uoči Samita EU-Zapadni Balkan u petak u Tivtu, eksplicitno pomenuo tačke koje su već poznate – odšteta za bivše logoraše u Morinju, brod Jadran, granica, bazen u Kotoru…
„Ti razgovori teku kako teku, dogovor obje strane je da se ne izlazi u javnost sa pojedinostima, odnosno detaljima svakog sastanka, već da se određene stvari privode kraju i da se onda saopšti njihov rezultat“, rekao je Ivanović.
On je podsjetio da su neka pitanja riješena (Dom kulture u Tivtu).
„Tako da očekujemo da se i to riješi i nijesam shvatio da su pokrenuti dodatni kriteijumi za nastavak procesa. Hrvatska je dala zeleno svjetlo za sva druga poglavlja, koja su zatvorena i za Radnu grupu koja radi na pristupnom ugovoru“, kazao je Ivanović.
Plenković je novinarima u Tivtu, uoči Samita EU-Zapadni Balkan, rekao da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima sa EU I zato ima očekivanja vezano za otvorena pitanja između dvije države.
Ponovio je da je pozicija Hrvatske tu jasno mapirana i postoje preduslovi koji, ako se ispune, dovode do daljeg napretka poglavlja 31, poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i poglavlja 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).
Plenković je kazao da je tema obeštećenja hrvatskih logoraša u Morinju jedno od ključnih pitanja, a drugo je da se nastavi rad na pronalaženju 14 nestalih, „koji se i dalje tako vode, iz Domovinskog rata“.
„Treće je da Crna Gora treba nastavi sa procesuiranjem ratnih zločinaca, četvrto je da se riješe imovinsko-pravna pitanja hrvatskih obitelji ovdje, koje su ostale bez svoje imovine. Taj postupak ide prilično teško“, kazao je on.
Naglasio je da su „jasno markirali poziciju ploče u Morinju“.
Poručio je i da treba riješiti pitanje imena bazena u Kotoru, povratka školskog broda „Jadran“ i da se „konačno pokrenu razgovori, koji već duži niz godina stoje, oko granice“.
Ivanović je, odgovarajući na drugo Nikolićevo pitanje, saopštio da je od jula 2024. do maja 2026. realizovao 26 službenih i radnih posjeta inostranstvu, navodeći da su te aktivnosti doprinijele jačanju međunarodne pozicije Crne Gore i učvršćivanju njenog statusa najnaprednijeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Kazao je da je posjetio Sloveniju, SAD, Rumuniju, Mađarsku, Belgiju, Francusku, Njemačku, Jermeniju, Japan, Sjevernu Makedoniju, Španiju, Estoniju, Letoniju, Irsku, Poljsku, Austriju, Slovačku, Argentinu i Luksemburg…
Nikolić je pitao koliko je Ivanović imao službenih posjeta inostranstvu od kada je preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, koje države je posjetio i šta bi istakao kao glavne učinke.
Ivanović je rekao da je najveći efekat njegovih međunarodnih aktivnosti jačanje međunarodne podrške evropskoj integraciji Crne Gore, političkog povjerenja sa partnerskim državama i učvršćivanje pozicije zemlje kao vodećeg kandidata za članstvo u EU
Nikolić je pitao Ivanovića zašto nije posjetio Zagreb, kako bi doprionio rješavanju bilateralnih pitanja.
Ivanović je odgovorio da mu je kao ministru (vanjskih poslova) bila prva posjeta Zagrebu.
