Instutut za medicinsku rehabilitaciju “Simo Milošević” iz Igala ostvario je za devet mjeseci neto profit od šest miliona eura, dok je u istom periodu lani imao gubitak od 334 hiljade eura, pokazuje izvještaj objavljen na sajtu Montenegroberze.
Za ovaj period Institut je imao komercijalne prihode od 11 miliona eura, dok su u istom periodu lani iznosili 7,2 miliona eura. Imao je i dodatni prihod od 3,9 miliona eura, od prodaje bivšeg dječjeg odjeljenja Vladi za buduću osnovnu školu, ali i bez toga imao bi neto pihod od 2,1 milion eura.
Rast komercijalnih prihoda ostvaren je najviše zahvaljujući tome što od kraja prošle godine Institut naplaćuje pune komercijalne iznose za usluge koje daje osiguranicima državnog Fonda zdravstvenog osiguranja. Takođe, Institut je u ovom periodu privukao i nekoliko novih grupa korisnika iz inostranstva.
Zahvaljujući ovim rezultatima akumulirani gubitak Instituta iz ranijih godina smanjen je sa prošlogodišnjih 28,9 miliona eura na 22 miliona eura. Obaveze prema kreditorima smanjene su sa šest na pet miliona eura, a prema dobavljačima sa 4,1 na 3,1 milion eura.
Plan restrukturiranja Instituta usvojen je u februaru ove godine, kojim se predviđa ulaganje od 88 miliona eura, kako bi dobio četiri zvjezdice, rekonstruisao objekte, poboljšao uslove boravka i proširio dio usluga. Plan predviđa dokapitalizaciju od postojećih akcionara, prodaju dijala imovine koja se ne koristi i uzimanje kredita nakon rješavanja imovinskih sporova.
Institut je u junu prošle godine bio pred stečajem jer mu je pola godine račun bio u blokadi za iznos preko sedam miliona eura zbog starog duga Jugobanci u stečaju, a na plaćanje je dospijevalo i više sudskih presuda u korist radnika zbog nepravilnog obračuna zarada u prethodnom periodu. Tada su Institut spasili “Vila Oliva” Žarka Rakčevića sa beskamatnom pozajmicom od pet miliona i Vlada sa avansnom uplatom u istom iznosu za buduće usluge Fondu zdravstva.
Skupština akcionara je krajem oktobra donijela odluku o dokapitalizaciji vrijednoj 23,5 miliona eura. Ovaj novac bio bi u kompaniji u februaru naredne godine i s njim bi platili sve dugove i omogućili početak rekonstukcije i modernizacije Instituta.
U prvom krugu dokapitalizacije postojeći akcionari imaju pravo preče kupovine novih akcija u visini svog procenta u dosadašnjem vlasništvu akcija. Vlada i njeni fondovi imaju 57 odsto akcija, pa bi njihov udio u dokapitaizaciji iznosio oko 14 miliona eura, a “Vila Oliva” s nepunih 30 odsto akcija najavila je učešće u dokapitalizaciji sa sedam miliona eura. Ostali mali akcionari na osnovu svog procenta mogli bi učestvovati u dokapitalizaciji sa oko 2,5 miliona. Moguće je da u drugom krugu dokapitalizacije preostale neprodate akcije iz prvog kruga (koje ne uplate mali akcionari) kupe svojim učešćem većinski akcionari.
Prema podacima sa kraja prošle godine Institut za odložene poreze i doprinose državi duguje 6,1 milion eura, kao i još 1,1 milion eura za jednokratne pozajmice za isplatu zarada iz decembra 2023. i januara i februara 2024. godine. Poreskoj upravi se dodatno duguje još oko 2,1 milion eura prema reprogramu obaveza, kao i za tekuće poreze i doprinose još 2,7 miliona eura. Državnoj Razvojnoj banci Institut duguje 1,8 miliona eura, Elektroprivredi 1,9 miliona eura, Vodovodu Herceg Novi pola miliona eura…
Tako da će većina novca iz dokapitalizacije samo napraviti krug i vratiti se državi i njenim preduzećima, ali Institut više neće imati dugova.
Direktor Institura Zoran Kovačević nedavno je za “Vijesti” kazao da je cilj da naredne godine poboljšaju kvalitet usluga i da se za 2027. godinu prijave na tender norveškog Fonda za zdravstveno osiguranje, kako bi vratili pacijente iz te države koji su do prije dvije godine bili najznačajniji gosti.
Plan restrukturiranja predviđa i da se završe imovinsko-pravni sporovi koje Institut ima sa državom, jer su objekti u vlasništvu Instituta, a zemljište na kojem su izgrađeni, prema podacima iz katastra, je državno. To bi omogućilo prodaju dijela viška zemljišta, kao i da Institut nakon isplata dugova i rješavanja spora sa zemljištem uzme dugoročni kredit za finansiranje rekonstrukcije i poboljšanja kvaliteta usluge u iznosu do 15 miliona eura.
