Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović „samo gasi požare koje pale njegovi koalicioni partneri“
On je to poručio na današnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, na kojoj poslanici raspravljaju o izvještaju o radu Ministarstva vanjskih poslova za 2024. godinu, ali i formrianju grupe prijateljstva sa Španijom.
Ibrahimović je kazao da su velike šanse da se pregovarački procesi završe do kraja sljedeće godine, te da Crna Gora postane članica Evropske unije (EU) 2028. godine.
Kako je istakao, sve planirane aktivnosti su realizovane u skladu sa planom rada za 2024. godinu.
„Tokom 2024. godine posebna pažnja je posvećena usklađivanju vizne politike sa politikom EU“, kazao je.
On je dodao da Crna Gora djeluje kao „pouzdana članica NATO-a i daje aktivan doprinos formiranju zajedničkih stavova tog saveza“.
„U decembru 2024. godine otvoren je prvi Regionalni centar za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu, zahvaljujući saradnji Crne Gore, Slovenije i Francuske“, podsjetio je.
Ibrahimović je istakao da je prošle godine imenovano sedam ambasadora, ali da je i dalje veliki broj nepopunjenih mjesta.
Zirojević je kazao da ministar vanjskih poslova „gasi požare koji pale njegovi koalicioni partneri“.
„To sam primijetio na 2BS forumu u Budvi, kada ste pokušali da ugasite požar koji Vaši koalicioni partneri pale u dobrosusjedskim odnosima sa Hrvatskom. Podsjetiću i kako je prošla posjeta Morinju, kad smo imali izjave hrvatskih funkcionera da su se predstavnici Ministarstva odbrane ponašali neprikladno, da su zabranili fotografisanje i slično. Ja Vam zamjeram mnogo toga, ali u Vaše evropsko opredjeljenje ne sumnjam. Mislim da će Vam na tom putu biti još teže, kako budemo bliže EU“, poručio je.
Zirojević je pitao Ibrahimovića kako vidi dalji rasplet odnosa sa Hrvatskom, uključujući i probleme oko broda „Jadran“, ali i kako očekuje da se do kraja godine zatvori pet poglavlja, a sljedeće godine 21, kako će riješiti situaciju oko Poglavlja 27 i da li je neminovna izgradnja kolektora u Zeti, da li se ukidanje bezviznog režima odnosi i na građane Turske, te koji je odnos Crne Gore prema ratu u Gazi i odlasku crnogorskih funkcionera u Izrael.
Ministar je odgovorio da se ne bi prihvatio posla, da ne vjeruje u to što radi.
„Prije dva ili tri dana oduzeta je nagrada Radovanu Karadžiću na inicijativu odbornika Bošnjačke stranke… Ipak, dobro se zaboravlja, a loše bustuje“, istakao je.
On je dodao da ga je hrvatski kolega Gordan Grlić Radman danas nazvao i zahvalio mu se na prijemu, ali i da formiranjem komisije rade na rješenju pitanja oko „Jadrana“.
„Nezahvalno je citirati oko poglavlja, ali treba održati dinamiku. Ja vjerujem da smo blizu da zatvorimo tri, četiri, pa možda i pet poglavlja. Znate da su dva ili tri spremna, da je Poglavlje 31 spremno i nadam se da će prijatelji iz Hrvatske prepoznati ono što radimo i možda će jedno od tih poglavlja biti 31. Meni je to jako važno, jer smatram da će na taj način Hrvatska pokazati da je, ne samo uz Crnu Goru, već i ostale države Zapadnog Balkana“, poručio je.
Odgovarajući na pitanje o Botunu, kazao je da nije on taj koji je nadležan, ali da se nada da će svi donosioci odluka naći rješenje kako bi to pitanje bilo riješeno.
„Meni je važno da je najjača partija, partija premijera, pokazala da želi da se ovo pitanje riješi“, rekao je.
Ibrahimović je, govoreći o viznom režimu, podsjetio da je Crna Gora nedvosmisleno pokazala posvećenost evropskom putu, ali da se to mora raditi tako da se ne ugrozi ekonomija, jer je Crna Gora turistička država.
„Vjerujem da će naša posvećenost biti prepoznata kod naših partnera, ali da će nam omogućiti jedan period bez usklađivanja, jer njima treba jaka država“, poručio je.
Govoreći o Gazi, rekao je da je „pitanje da li želi u Izrael pitanje odgovornosti svakog čovjeka“.
„Ne mogu da vjerujem da neko može da abolira nekoga ko radi humanitarnu katastrofu. Pitanje Gaze treba da posmatramo kao Franuska i Saudijska Arabija, a Crna Gora je stala uz njih. Pozdravljamo inicijativu nama prijateljske države SAD koji su dali doprinos miru“, kazao je.
Zirojević je rekao da je bilo predloga iz parlamentarne većine da „Grlić Radman treba da se vrati plivajući“, ali i dodao da je odluka o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću u Skupštini opštine Bijelo Polje donijeta uz glasove partija opozicije na državnom nivou, a da su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES) bili protiv. Takođe, ukazao je da je jedna odbornica PES-a bila odsutna.
Poslanica PES-a Branka Marković je ukazala da on spominje njenu kolegenicu koja nije tu, a da će se od nje dobiti odgovor kad krene plenum, te da je Zirojević „specijalista za napade na žene“.
Poslanik SD-a je kazao da se njemu „crta meta“ narativom da je protiv žena u politici, te da je to „recept koji koriste nesposobne žene“ zbog nemogućnosti da mu odgovore argumentima, nakon čega je došlo do komešanja zbog kog je data pauza.
Predsjedavajući Duško Stjepović (Demokrate) je kazao da će, ako se ponove teške riječi, prekinuti sjednicu.
Parlamentarac Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović kazao je da postoji utisak da pojedine članice EU više žele da Crna Gora postane članica Unije, nego neki političari u Crnoj Gori.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković je Ibrahimovića pitao da li su ostali članovi Vlade i šef parlamenta Andrija Mandić doprinijeli EU integracijama Crne Gore, te dodao da je, nakon što su Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić proglašeni za persone non grata, predsjednik Skupštine pozvao hrvatske kolege da razgovorom riješe to pitanje.
„Kakvo je Vaše mišljenje da se na logoru Lora nađe tabla na kojoj bi se našla imena stradalih? Treba podsjetiti da u Morinju niko nije stradao, a u Lori jeste“, rekao je.
Kako je dodao, i on, i svi žele da se što prije riješi situacija u Gazi, a osvrnuo se i na oduzimanje nagrade Karadžiću, istakavši da to nije nadležnost lokalnog parlamenta.
Ibrahimović je kazao da Crna Gora radi i u pravcu rješavanja pitanja Lore, te da crnogorsko tužilaštvo razmjenjuje podatke sa hrvatskim.
„Kao ministar ću se boriti da dođe do istine i da se svaki počinilac kazni, ali moram istaći da nas je politika devedesetih dovela da pričamo o ovome“, poručio je.
