U 11 osnovnih i Apelacionom sudu u prethodnih godinu dana imenovano je devetoro novih sudija, ali i dalje u ovim institucijama, u odnosu na sistematizaciju, nedostaje 24 djelilaca pravde. Najkritičnije je u Herceg Novom, gdje od predviđenih sedam sudija sudi samo troje, a u Kotoru od predviđenih 16 sudi 12 sudija.
U Sudskom savjetu ističu da se 20 kandidata za sudije osnovnih sudova centralne i južne regije nalazi na inicijalnoj obuci kod Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, od kojih njih pet do kraja ove godine završavaju obuku i kojima će biti ponuđena sva slobodna sudijska mjesta u sudovima regije za koju su izabrani.
Očekuje se, kažu u Sudskom savjetu, da će neki od kandidata izabrati da sudijsku funkciju obavljaju u osnovnim sudovima u Herceg Novom i Kotoru, tim prije što je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz 2024. godine propisano da sudije koje su raspoređene na vršenje sudijske funkcije u sudu van mjesta svog prebivališta, između ostalog, imaju pravo na troškove prevoza ukoliko je sud udaljen manje od 50 kilometara od mjesta prebivališta, odnosno pravo na službeni stan ili naknadu stanarine, troškove prevoza za posjetu porodici, kao i pravo na naknadu troškova za odvojeni život od porodice, u skladu sa zakonom.
Postupak popunjavanja slobodnih sudijskih mjesta je propisan Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama, kao i potrebni opšti i posebni uslovi koje je neophodno da lice ispunjava, bilo u postupku napredovanje ili prvog izbora za sudiju prvostepenih sudova.
Sama dinamika okončanja postupka izbora zavisi od nekoliko faktora, odnosno od vrste suda za koji se vrši popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta.
U Sudskom savjetu naglašavaju da je dinamika unaprijed određena za popunjavanje sudijskih mjesta u osnovnim sudovima, sudovima za prekršaje, Upravnom sudu Crne Gore i Privrednom sudu Crne Gore. Poštujući zakonom propisanu procedure vrši se testiranje kandidata sa rokovima propisanim Poslovnikom Sudskog savjeta, kao i održavanje intervjua sa kandidatima. U konačnom, nakon izbora za kandidate, upućivanje izabranih kandidata na inicijalnu obuku u Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, obavlja se u trajanju od 12 mjeseci za sudije osnovnih sudova, odnosno 6 mjeseci za ostale sudove.
U ovoj instituciji se ukazuje da popunjavanje slobodnog sudijskog mjesta, recimo napredovanje samo jednog sudije u Vrhovni sud Crne Gore, ili Apelacioni sud Crne Gore, ne predstavlja samo izbor jednog sudije, već za posljedicu ima pomjeranje unutar sudskog sistema barem za dva, a najčešće tri sudijska mjesta.
Tokom prethodne godine u Osnovnom sudu u Beranama sprovedeni su postupci za izbor novih sudija na upražnjena mjesta, što je rezultiralo izborom troje novih sudija.
“U toku je praktična obuka tri kandidata za sudije, koja bi trebalo da bude završena u prvoj polovini naredne godine, nakon čega se očekuje da će sud imati kompletan sudijski sastav prema sistematizaciji, odluci o broju sudija u sudovima”, ističe Ivan Došljak, predsjednik ovog osnovnog suda.
U Osnovnom sudu u Kotoru, kako ističe predsjednik ovog suda Srđan Klikovac , sistematizacijom je predviđeno 16, a trenutno sudi 12 sudija, računajući i predsjednika. Troje sudija je odsutno, sudija Mišo Jakšić je od Sudskog svajeta zatražio razrješenje, dok je jedno mjesto upražnjeno.
U Osnovnom sudu u Herceg Novom u posljednjih godinu dana nije bilo promjena u broju postupajućih sudija, kaže Vesna Gazdić , predsjednica Suda. Ona ističe da je na obuci troje kandidata za sudiju, ali da nije poznato da li će i ko od njih biti raspoređen u ovaj osnovni sud. Obuka kandidata se završava sredinom sljedeće godine.
U Osnovnom sudu u Kolašinu, prema važećem Pravilniku o sistematizaciji, predviđeno je da posao obavlja dvoje sudija i predsjednik suda. Trenutno je u ovom sudu angažovano dvoje sudija i predsjednik suda, a od novembra 2022. do novembra 2024. godine bio je jedan sudija i predsjednik suda. Tek od odlaska prethodnog sudije u penziju izabran je još jedan sudija.
“Izborom sudije nije rešeno pitanje trajnog ostanka na ovoj poziciji s obzirom na činjenicu da je novoizabrani sudija lice sa invaliditetom, stalno nastanjen u Podgorici, tako da će kada budu ispunjeni zakonski uslovi ovo lice najverovatnije tražiti dobrovoljan premeštaj u sud svog mjesta prebivališta”, ističe Mirjana Čepić , predsjednica Suda, koja naglašava da ovom sudu, s o bzirom na to da su sva sudijska mesta popunjena, nije data mogućnost da uđe u proceduru za prijem novih sudija.
U osnovnom sudu u Nikšiću, u septembru, na sudijsku funkciju je stupilo dvoje sudija, tako da ima ukupno 13 sudećih sudija i predsjednica Sanja Nikić .
U Osnovnom sudu u Pljevljama na inicijalnoj obuci je jedan kandidat, a u Osnovnom sudu na Cetinju od marta mjeseca ove godine upražnjeno je mjesto predsjednika suda.
Odlukom o broju sudija u sudovima u Crnoj Gori utvrđeno da je za zakonito i ažurno obavljanje sudijske funkcije u Apelacionom sudu Crne Gore potreban predsjednik suda i 12 sudija, a sudijsku funkciju u Apelacionom sudu Crne Gore u ovom trenutku obavlja devetoro sudija i predsjednica suda.
Od 2024. godine u ovom sudu upražnjena su četiri sudijska mjesta, a u aprilu 2025. godine izabrana je jedna sutkinja u ovaj sud, dok su tri sudijska mjesta i dalje upražnjena.
Sudski savjet Crne Gore je 12. septembra 2025. godine objavio javni oglas za popunjavanje jednog sudijskog mjesta u Apelacionom sudu Crne Gore i taj postupak je u toku.
“S obzirom na nadležnost Apelacionog suda Crne Gore, porast broja i činjenično-pravnu složenost predmeta koji iz obje pravne materije (građansko-privredna i krivična) dolaze na odlučivanje pred ovaj sud, i činjenicu da je u krivičnom odeljenju Višeg suda u Podgorici, koji kao nižestepeni sud potpada pod nadležnost ovog suda, povećan broj nosilaca sudijske funkcije za šest, predsjednica Apelacionog suda Crne Gore se, u skladu sa zakonom joj datim ovlašćenjima, decembra 2024. godine obratila Sudskom savjetu Crne Gore predlogom za povećanje broja sudija potrebnih za efikasno i ažurno obavljanje sudijske funkcije u ovom sudu”, ističu u Apelacionom sudu.
Sudski savjet je, navode u ovoj instituciji, upoznat sa problemima nedostatka sudija u Apelacionom sudu pa je između ostalog na sjednici održanoj 14. oktobra 2025. godine, zaključeno da će se o zahtjevu zauzeti konačan stav nakon tematske sjednice i nakon što se pitanje popunjavanja sudijskih mjesta sagleda u sklopu cijelog sudstva, odnosno sudova.
Najveći problem nije samo nedostatak kadra, već dugotrajne i neefikasne procedure imenovanja koje stvaraju sistemski zastoj i obeshrabruju nove kadrove, kaže Nevenka Vuksanović, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
“Jedinstveni sistem izbora na državnom nivou” znači da sutkinje i sudije u trenutku prijave ne znaju u kojem će sudu biti raspoređeni, što stvara posebnu neizvjesnost za njih, naročito za one sa porodičnim obavezama. Ovaj model, uveden kao privremeno rješenje u okviru pregovaračkog poglavlja 23, u praksi je doveo do pada interesovanja, demotivacije i narušavanja meritokratskog pristupa. Sudije i sutkinje koje žele da rade u zajednicama iz kojih dolaze često odustaju od prijava, dok je istovremeno izražena koncentracija interesa za mjesta u glavnom gradu”, ističe Vuksanović.
Ona dodaje da nedostatak finansijskih i drugih podsticajnih mjera dodatno produbljuje jaz, jer mali broj sudija i tužilaca želi da aplicira za pozicije na jugu zemlje, gdje su troškovi života znatno viši.
