Iz Zagreba ističu da je pitanje restitucije imovine ključno ne samo za hrvatske porodice, već i za napredak Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Evropska komisija, navode, već je informisana o problemu i prati slučaj, a bez rješenja poglavlje 23, koje se tiče temeljnih prava, neće biti zatvoreno.
Međutim, ovaj diplomatski potez Zagreba dolazi u kontekstu kontroverznih izjava hrvatskih zvaničnika. Podsjetimo, 2023. godine, prilikom posjete katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, hrvatski ministar odbrane i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved citirao je Alojzija Stepinca, kontroverznog sveštenika iz vremena NDH, koji je tvrdio da „svaki kamen u Boki govori hrvatski“.
U kuloarima se provijava želja dijela hrvatskih krugova da „Zaljev svetaca“, kako zovu Boku Kotorsku, postane hrvatska teritorija. Upravo stoga postavlja se pitanje: Da li je diplomatska nota Zagreba tek formalno pitanje imovine ili prvi korak ka “kaparisanju” Boke Kotorske?
Dok Crna Gora analizira diplomatski sadržaj hrvatske note, građani postavljaju neugodna pitanja o namjerama susjeda. Da li Hrvatska, koristeći priču o restituciji imovine i EU integracijama, zapravo testira granice crnogorskog suvereniteta? I koliko će daleko otići u ovom geopolitičkom manevru na Jadranu?
Budući razvoj događaja u Boki i reakcija crnogorskih vlasti mogla bi postaviti presedan za buduće odnose između dvije zemlje, ali i za status manjina u regionu a sve u kontekstu ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju.
