Privrednici Crne Gore i Srbije saglasni su da će najavljeno uspostavljanje direktnog platnog prometa između dvije države nakon skoro 16 godina značajno olakšati poslovanje i omogućiti niže troškove za privredu i građane.
U razgovoru za “Vijesti” su kazali da su proteklih godina apelovali na to da nadležne institucije u obje države riješe ovo pitanje, ali da je sve bilo uzaludno, te da transfer novca koji je išao putem stranih korespodentskih banaka čitav ovaj proces činio značajno skupljim i sporijim.
Direktni platni promet između Crne Gore sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom (BIH) tokom ovog mjeseca bi trebalo da se uspostavi nakon 16 godina i to posredstvom Universal capital banke (UCB) koja je jedina banka koja je u ovom dugom vremenskom periodu pokazivala interesovanja da uđe u kliring sistem plaćanja (direktni platni promet) između tri države
Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije (PKS) Aleksandar Ražnatović kazao je da je više godina PKS na zahtjev poslovne zajednice tražila od nadležnih organa Srbije i Crne Gore da se uspostavi direktni platni promet kako bi se omogućio efikasniji i brži način plaćanja između dvije zermlje.
“Rješenje ovog pitanja je bitno jer sa Crnom Gorom imamo razmjenu od preko milijardu eura godišje što nije malo. Korist od uspostavljanja direktnog platnog prometa bi, pored firmi imali i građani obiju država. Poznato je da građani imaju nekeretnine u obje države i na ovaj način bi mogli bez problema da plaćaju poreske dažbine, a ne kako su se do sada na različite načine dovijali”, kazao je Ražnatović.
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) navodi da će se konačno ispuniti njihovi dugogodišnji zahtjevi Unije i staviti tačka na jedan od gorućih problema u poslovanju crnogorskih privrednika.
“Zbog načina na koji se platni promet do sada obavljao, privredni subjekti su trpjeli ogromnu štetu i bili taoci neefikasnog rješenja koje je išlo u prilog isključivo stranim bankama. Naime, iako su učesnici poslovnih transakcija praktično firme iz komšiluka, transfer novca nije išao direktno već preko inokorespodentnih stranih banaka što je čitav ovaj proces činilo i značajno skupljim i sporijim. Zbog takve politike, privrednici su trećim-stranim bankama plaćali visoke provizije, a zatim morali da čekaju i duže od dva dana da im novac “legne” na račun”, kazali su iz UPCG.
Da se radi o praksi koja traje dugi niz godina, govore i brojni apeli koje su, kako kažu u UPCG, upućili ne samo nadležnim institucijama, već i svim Vladama formiranim u periodu od sticanja nezavisnosti, a sve sa ciljem da se konačno uvaže predlozi poslodavaca i riješi problematika platnog prometa.
“Takođe, poznato je da je ova tema bila predmet posebne pažnje prethodnog predsjednika UPCG Predraga Mitrovića, koji je akcentovao na svim sastancima UPCG i rukovodstva Unije poslodavaca Srbije, uz dogovor da se zajedničkim naporima i intenziviranjem dijaloga sa vladama obiju država pruži dodatna podrška rješavanju ukupnog problema. Nakon godina šutnje i ignorisanja zahtjeva biznis zajednice, konačno je u julu prošle godine tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio da će uskoro biti razmatrani predlozi za uspostavljanje direktnog platnog prometa između Crne Gore i Srbije, što je UPCG odmah pozdravila i javno podržala. Informacija o uvođenju direktnog platnog prometa pruža nadu da će se glas biznisa čuti, a nadležni biti spremni za postupanja koja će privrednicima značajno olakšati poslovanje i omogućiti niže troškove za privredu i građane”, kazali u UPCG.
Iz Privredne komore (PKCG) su kazali da ulazak banke koja se pominje u ovaj sistem može donijeti benefite građanima i privredi.
“Crnogorska privreda je dugi niz godina ukazivala na ovaj problem i dodatne troškove po ovom osnovu a svaki dodatni namet utiče na smanjenje konkurentnosti, povoljnijeg položaja na tržištu i otežanog poslovanja. Činjenica je da se za veliki broj kompanija najveći dio inoprometa odnosi na plaćanje dobavljačima iz ovih zemalja (neke kompanije navode da je to od 50-60% ukupnog ino prometa). Uspostavljanje direktnog platnog prometa bilo bi značajno, jer bi pored očekivanog smanjenja bankarskih troškova, i promet robe bio brži, iz razloga što bi dobavljači istog dana kada se izvrši plaćanje imali sredstva na računu”, kazal su iz PKCG.
Oni su naveli da u skladu sa informacijama koje posjeduju, većina banaka nije iskazala interesovanje za učešće u sistemu kliringa budući da većina bankarskih grupacija već ima razvijene sisteme transfera novca unutar grupe i to po vrlo konkurentnim provizijama, te nisu prepoznale dodatnu korist u razvoju ovakvog sistema.
