Ima jedan idealan scenario koji bih volio da se desi, a to je da Nikšić ove godine dobije titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu za one gradove i zemlje van Evropske unije, a da Crna Gora 2028. godine uđe u Evropsku uniju, pa da mi dočekamo tu 2030. kao grad koji je dobio tu titulu i to kao grad u Evropskoj uniji“, kazao je predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, na konferenciji „Evropska prijestonica kulture i EU integracije“ koja je organizovana u Nikšiću povodom Dana Evrope, a u organizaciji Kancelarije inicijative Nikšić 2030 – Evropska prijestonica kulture.
„To bi bio jedan idealan scenario koji priželjkujemo, imajući u vidu napore koje ministarstvo i ministarka ulažu na tom putu, kao i cjelokupna Vlada i parlamentarna većina. Imamo osnova i nadamo se da će to zaista tako i biti. Naša kandidatura podrazumijeva brojne kulturne sadržaje, razmjenu iskustava, i mi se već ozbiljno pripremamo za to, ali i neke infrastrukturne projekte koji će biti značajni i za Nikšić i za Crnu Goru i što će nas staviti na evropsku i svjetsku mapu kada su kulturni sadržaji u pitanju“, istakao je Kovačević.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, rekla je da Nikšić „nosi ritam rok muzike, miris željeza i zvuk poetske riječi“.
„Grad koji nam je dao jednog Vita Nikolića i Miladina Šobića, najbolju rok scenu u zemlji, ali i vrijedne kulture projekte koji duh grada održavaju živim. Zato i ne čudi činjenica da je Nikšić u finalu izbora za Evropsku prijestonicu kulture. Ono što posebno raduje jeste da je koncept ‘Nikšić 2030 – Otvoreni grad’ inkluzivan – uključuje umjetnike i kulturne aktere iz svih djelova Crne Gore. Ovo je i konkretan primjer šta EU integracije znače u praksi. Nisu to samo pregovori i administracija – to je šansa da promijenimo život, stvaramo prilike, i budemo dio šire evropske zajednice, vrijednosno i kulturno“, rekla je Gorčević.
Prema njenim riječima, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora ovim projektom pokazuje šta znači živjeti evropske vrijednosti i prije formalnog članstva.
„Neka nam Dan Evrope bude podsjetnik da stremimo zajednici koja njeguje različitosti, slobodu stvaranja i solidarnost. I neka Nikšić – grad koji je nekada bio simbol industrijske snage – postane nova prijestonica kreativne energije, na ponos svih nas“, kazala je Gorčević.
Đanandre Vila, programski menadžer u Delegaciji EU u Crnoj Gori, kazao je da za gradove poput Nikšica biti finalista za titulu 2030. već je veliko dostignuce.
„Nudi šansu da se ponovo osmisli grad, da se podstakne turizam, angažuju mladi, da se privuku ulaganja u kulturu i infrastrukturu i ojača društvena kohezija. Iznad svega, priča evropsku priču – priču o otvorenosti, otpornosti i mašti. Nikšić mi je oduvijek djelovao kao grad sa dušom, snagom i kreativnošću. Nekada poznat po fabrikama i teškoj industriji, takođe je stvorio sirovu, buntovnu rok scenu – kao da je ritam mašina inspirisao ritam muzike. Ta jedinstvena mješavina hrabrosti i kreativnosti oblikovala je identitet koji i danas odjekuje“, kazao je Vila.
Istakao je da je EU ponosna što podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu, kao i što podržava gradove poput Nikšica koji pokazuju kako se „integracija živi kroz kulturu i zajedničke ambicije“.
Konferencija koju je vodio Mato Uljarević iz Kancelarije inicijative Nikšić 2030 – Evropska prijestonica, bila je posvećena evropskim vrijednostima, kulturnim politikama i međunarodnoj saradnji.
Na konferenciji su prezentovani belgijski gradovi, kandidati za titulu Evropske prijestonice kulture 2030, a prisutnima su se obratili i Fatima Zibu, komesarka projekta Molenbek za Brisel 2030 i Katrin Kops, koordinatorka projekta Luven 2030.
Nakon predstavnika belgijskih gradova, održana je prezentacija poljskih gradova koji su bili finalisti prošlogodišnjeg takmičenja za titulu EPK, a koji će u narednim godinama nositi titulu Poljske prijestonice kulture. Na predstavljanju su govorili Edita Ruta, predstavnica grada Bielsko-Biała, kao i Ilona Gredas-Vojtovicz i Mihal Merczinski, predstavnici grada Kolobžeg. Nakon toga uslijedilo je i izlaganje eksperta u oblasti EPK i bivšeg ministra kulture Sjeverne Makedonije, Roberta Alagjozovskog.
