Kod Ustavnog suda je u toku postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti člana 81a Zakona o izgradnji objekata, koji se odnosi na formiranje Državne komisije za reviziju, stručni nadzor i tehnički pregled projekata autoputeva, brzih saobraćajnica, magistralnih i regionalnih puteva, dok Vlada usvaja podzakonska akta i priprema procedure za izbor ove komisije na osnovu osporenog člana.
Iz Ustavnog suda “Vijestima” je saopšteno da je inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 81a Zakona o izgradnji objekata dodijeljena u rad sudiji izvjestiocu i ustavnosudskom savjetniku.
“U toku je ustavnosudska analiza osporene odredbe Zakona o izgradnji objekata, koja podrazumijeva sagledavanje osporene norme u odnosu na ostale odredbe zakona, sistemska rješenja u ovoj oblasti, sam Ustav, kao i uporednu ustavnosudsku praksu. O daljem toku postupka Ustavni sud će blagovremeno obavijestiti javnost”, navedeno je “Vijestima iz ove najviše sudske instance.
Do sada su ove poslove radile licencirane firme. Na osnovu ovog člana Vlada je prije dvije sedmice usvojila Uredbu o bližem načinu formiranja ove komisije, prema kojem članove komisije na predlog investitora (Vlade) imenuje organ državne uprave nadležan za poslove izgradnje objekata, i oni ove poslove dobijaju kao fizička lica mimo javnih nabavki.
U inicijativi za ocjenu ustavnosti, koju je pokrenula firma “Geotehnics, projects & Consulting” iz Podgorice, navedeno je da je u kratkom ruku usvojen zakon a zatim i njegova izmjena kojom je naknadno dodat sporni član 81a.
“Posljednjim izmjenama predlagač se potrudio da izmjene i dopune zakona budu izvršene neusklađenom normom sa drugim odredbama istog Zakona, a sve u cilju isključenja primjene Zakona o javnim nabavkama, čime predmetni član 81a otvara prostor za korupciju”, navedeno je u inicijativi.
Osporeni član zakona glasi: “Djelatnost revizije, stručnog nadzora i tehničkog pregleda za projekte autoputeva, brzih saobraćajnica, magistralnih i regionalnih puteva vrši Državna komisija za reviziju, stručni nadzor i tehnički pregled. Član Državne komisije je odgovorni revizor za saobraćajnu infrastrukturu i prateće objekte i sisteme. Državnu komisiju imenuje Vlada, na predlog investitora. Troškove rada Državne komisije snosi investitor. Bliži način formiranja, sastav, postupak izbora članova, mandat i zadatke Državne komisije propisuje Vlada”.
U inicijatici se ukazuje da član 16 stav 6 istog Zakona reguliše da “Privredno društvo, pravno lice odnosno preduzetnik koji vrši reviziju tehničke dokumentacije (u daljem tekstu: revident) sačinjava izvještaj o reviziji.”
“Član 16 stav 6 podrazumijeva da poslove revizije tehničke dokumentacije obavlja pravno lice ili preduzetnik, preko kojih se nesporno obavlja privredna djelatnost. Član 81a propisuje da djelatnost revizije, stručnog nadzora i tehničkog pregleda za projekte autoputeva, brzih saobraćajnica, magistralnih i regionalnih puteva vrši Državna komisija, koju imenuje Vlada, a na predlog investitora. Stoga Komisiju praktično imenuje investitor. Ono što je posebno problematično, Komisija nema status pravnog lica niti preduzetnika, a što je uslov za obavljanje privredne djelatnosti. Smisao svih odredbi vezano za poslove revizije, stručnog nadzora i tehničkog pregleda je da isti predstavljaju pružanje usluga, a što spada u privrednu djelatnost. Samim tim pružanje te vrste usluga može vršiti pravno lice ili preduzetnik koji se biraju kroz postupak javnih nabavki”, navedeno je u inicijativi.
Ukazuju i da su prema članu 2 Zakona o javnim nabavkama obveznici primjene ovog zakona javni naručioci, a da sporna norma iz člana 81a ima za cilj isključenje primjene Zakona o javnim nabavkama.
“Državna komisija koju imenuje investitor nema status pravnog lica, niti posjeduje neophodnu licencu za obavljanje djelatnosti revizije i vršenja stručnog nadzora a u skladu sa članom 107 stav 3, 4 i 5 koji glase: “Na osnovu licence fizičkog lica može se izdati licenca za obavljanje djelatnosti samo jednom privrednom društvu, pravnom licu odnosno preduzetniku. Licenca se ne može izdati privrednom društvu, pravnom licu odnosno preduzetniku po osnovu dopunskog rada fizičkog lica. Licenca se može izdati privrednom društvu, pravnom licu, odnosno preduzetniku samo na osnovu licence fizičkog lica, zaposlenog na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom”. Dakle, jasno je da je formiranje Komisije od strane investitora u suprotnosti sa ovim zakonom kojim je jasno predviđeno da vršenje revizije i stručnog nadzora može da vrši samo i isključivo licencirano privredno društvo ili preduzetnik, a nikako skup pojedinaca izabranih od strane državnog organa u ovom slučaju Uprave za saobraćaj ili ‘Monteputa’ jer su ovaj državni organ i privredno društvo nadležni za upravljanje državnim putevima”, navedeno je u inicijativi.
Odnosno, ukazuje se da pravno lice stiče licencu na bazi licenci fizičkog lica koje mora biti u radnom odnosu kod tog pravnog lica.
“Članstvo fizičkih lica sa licencom u Državnoj komisiji ne može nadomjestiti njihov obavezni radni odnos u pravnom licu. Osim kršenja odredbi Zakona o izgradnji objekata još je veći apsurd da na državnim putevima privredna društva koja su za to licencirana praktično ne mogu da vrše reviziju, stručni nadzor i tehnički prijem?! Ovakve odredbe otvaraju prostor za nesmetanu korupciju i nepotizam državnih organa koji upravljaju državnim putevima jer samo ‘privilegovani’ inženjeri mogu biti članovi komisija i to u apsolutno netransparentnim podjelama posla koji državu mogu oštetiti za milionske iznose a u direktnoj su suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i svim načelima transparentnosti i obezbjeđenja konkurentnosti. Na ovaj način se svjesno pokušava uništiti privani sektor u putarstvu, stavljajući privredna društva koja se bave ovom djelatnošću u podanički položaj bez ikakve pravne i tržišne zaštite, a brojni kadar koji zapošljavaju ostavljaju praktično bez mogućnosti da rade u svojoj struci, a opet, sve za korist povlaštenih pojedinaca koji po političkoj i nepotističkoj opciji odgovaraju upravljačima državnih organa Uprave za saobraćaj i ‘Monteputa’”, navedeno je u inicijtivi.
Ustavni sud je tražio od Vlade, kao predlagača spornog člana mišljenje na podnijetu inicijativu, pa su iz kabineta premijera Spajića dali mišljenje da on nije u nesaglasju sa ostalim članovima istog zakona.
Iz Vlade kažu da su ovom odredbom izdvojeni objekti od opšteg interesa, među kojima su i autoputevi, brze saobraćajnice, magistraini i regionaini putevi, za koje je investitor država.
“Normativno izdvajanje ovih objekata kao objekata od opšteg interesa jasno ukazuje na namjeru zakonodavca da za njih predvidi poseban pravni režim u pogledu planiranja, izgradnje i kontrole realizacije projekata, upravo radi zaštite javnog interesa, bezbjednosti infrastrukture i pouzdanosti tehničkih rješenja. Normativno uređenje postupka realizacije najvažnijih državnih infrastrukturnih projekata mora biti prilagođeno njihovoj složenosti, značaju i potrebi obezbjeđenja efikasne, kontinuirane i pouzdane realizacije. Samim tim, zakonodavac je ovlašćen da, polazeći od njihove prirode, značaja za državu i potrebe zaštite javnog interesa, rropiše posebna pravila u pogledu postupka izgradnje, kontrole tehničke dokumentacije i vršenja stručnog nadzora”, navedeno je u mišljenju Vlade.
