U pojedinim zemljama djeci mlađoj od 16 godina zabranjeno je korišćenje društvenih mreža, a danas je to uradila i Turska, usvojivši propise kojima se društvenim mrežama zabranjuje pružanje usluga djeci mlađoj od 15 godina. Odnedavno je ta ideja aktuelna i u Crnoj Gori. Ministar Danilo Šaranović kazao je u Skupštini da se razmatra taj predlog, a predsjednik Jakov Milatović poručio je da bi o tome trebalo otvoriti debatu. O tome šta misle o tom predlogu, govorili su roditelji i stručnjaci.
Istraživanja pokazuju da je više od deset odsto djece u Crnoj Gori doživjelo zlostavljanje putem digitalnih tehnologija, a u više od 80 odsto tih slučajeva bile su uključene društvene mreže. Postavlja se pitanje da li je vrijeme da i Crna Gora, po uzoru na neke druge zemlje, ograniči pristup društvenim mrežama djeci do 16 godina.
„Smatram svakako da bi trebalo ograničiti pristup, ali ne znam baš efikasan način za to. To vam je kao s pušenjem. Kad su djeca htjela da propuše, nisu mogli da im zabrane. Tako da ne vidim da će ta zabrana, bez nekih zakonskih uređenja, da donese nešto“, kazao je jedan od anketiranih građana.
Drugi sagovornik smatra da djeca previše vremena provode uz telefone i računare.
„Previše provode vremena pored kompjutera i telefona. Neka idu malo napolje, neka se malo razonode, neka se igraju“, poručio je.
Da djeca umjesto napolju sve više vremena provode ispred ekrana, upozoravaju i psiholozi.
Psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić kaže da veliki broj djece ima profil na gotovo svim društvenim mrežama, posebno na Instagramu i TikToku. Kako navodi, specifično je to što mnoga djeca ne koriste svoje ime, već za naziv profila biraju riječi koje ih na neki način podsjećaju na njih.
Zbog toga bi zabrana društvenih mreža, kako ističu stručnjaci, morala biti sprovedena uz pojačane mjere verifikacije, kako djeca ne bi mogla da otvaraju naloge pod lažnim imenom ili godištem.
„Uz toliko lažnog sadržaja na društvenim mrežama i generalno na internetu, mislim da se sve više ide ka tom digitalnom identitetu gdje će svi koji se budu prijavljivali obavezno morati da se digitalno identifikuju“, kazao je Dejan Abazović.
Društvene mreže osmišljene su tako da privlače pažnju velikim brojem objava, što može štetno uticati na djecu kod koje mehanizmi samokontrole nijesu dovoljno razvijeni, upozoravaju sagovornici.
Radmila Stupar-Đurišić smatra da bi djeca zbog toga u odraslom dobu mogla biti u opasnosti jer neće znati da razlikuju virtuelni svijet od stvarnosti, kao ni obrađene fotografije od realnog života.
„Mislim da će ta djeca biti u opasnosti u odraslom dobu jer neće znati da odvoje šta je virtuelni svijet i šta je isfotošopirana slika, a šta je realan život koji često nije ni približno sjajan kao što vidimo na društvenim mrežama. Naša djeca zaslužuju da se razvijaju uz tačne informacije i da njihova čula budu preplavljena istinom, a ne nekim iskrivljenim slikama“, kazala je Stupar-Đurišić.
Dejan Abazović smatra da djecu od rizika treba štititi i zbog očuvanja njihovog mentalnog zdravlja.
„Na isti način kao što je, recimo, ograničena upotreba alkohola, droge, cigareta djeci zarad zaštite njihovog tjelesnog zdravlja, mislim da na isti način treba da zaštitimo i njihovo mentalno zdravlje“, poručio je Abazović.
Australija je prva država koja je uvela zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina, a u posljednje vrijeme više država najavilo je istu ili sličnu mjeru.
