Ne pitaj, ne smijem ni da mu se primaknem, žali se privatni preduzimač, angažovan na građevinskim poslovima na vjerovatno nelegalnom objektu u jednom ulcinjskom naselju. Kaže kako inspektori redovno obilaze teren, pečate građevine, pišu prijave…
“Samo šetaju… Onda idu ogromne novčane kazne, možda i apsana… Ma, ne pada mi na pamet ni kramp za septičku u zemlju da zabodem”, kaže on.
Nakon usvajanja Zakona o izgradnji objekata i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, te danonoćne kontrole službenika opštinskog Sekretarijata za komunalni nadzor i inspekcijske poslove, u Ulcinju više nije isplativo biti divlji graditelj.
U Ulcinju, samo u Štoju, ima više od osam hiljada nelegalnih objekata, luksuznih apartmana, hotela…
Nelegalna gradnja skoro da je zamrla, a novim zakonima zabranjena je i kupoprodaja bespravnih objekata.
Sekretar za komunalni nadzor i inspekcijske poslove Amir Mehmeti kazao je da je on sa svojim pomoćnikom i komunalnim inspektorima svaki dan na terenu.
“Obilazimo sva mjesta koja su interesantna za gradnju. Kontrolišemo cijelu teritoriju opštine Ulcinj i sva gradilišta, bilo sa papirima ili bez, kako ne bismo dozvolili da počne gradnja novih nelegalnih objekata. Za sada, situacija je zadovoljavajuća. Ne dozvoljavamo nikom da gradi tamo gdje zateknemo nepravilnosti i za svaki predmet obavještavamo OB Ulcinj i Ministarstvo nadležno za građevinsku inspekciju”, kazao je Mehmeti “Vijestima”.
Naveo je da je za eventualno rušenje nelegalnih objekata još nadležno Ministarstvo, sve do formiranja lokalne građevinske inspekcije.
“Mi do tada obustavljamo radove i zapisnike prosljeđujemo njima na dalje postupanje”, kazao je Mehmeti.
“Vijesti” su ranije objavile da će primjenu novih zakona, osim nelegalnih graditelja, po džepu dobro osjetiti i notari koji ubuduće neće moći da zaključuju ugovore sa kupcima i prodavcima bespravnih objekata do njihove legalizacije. Svojevrsni moratorijum osjetiće vjerovatno i brojne agencije koje se bave kupoprodajom nepokretnosti, ali i građevinski lobi…
U članu 33 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata piše da “objekat koji se izgradi bez akta o građenju, odnosno suprotno tom aktu, ne može biti u pravnom prometu, odnosno ne može se otuđiti i u istom se ne može obavljati privredna i druga djelatnost”.
Ista odredba važi i za bespravni objekat koji se ne upiše u katastar nepokretnosti, ili za koji se ne izda rješenje o legalizaciji u skladu sa tim zakonom.
Zakonom je propisano da će biti uklonjen bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju i za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti.
Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora.
Zakon propisuje i da se izvršenje rješenja o uklanjanju objekta osnovnog stanovanja, može sprovesti nakon obezbjeđenja alternativnog smještaja. Članom 32 precizirano je da “u slučaju uklanjanja bespravnog objekta osnovnog stanovanja, u skladu sa ovim zakonom, jedinica lokalne samouprave dužna je da vlasniku bespravnog objekta osnovnog stanovanja i članovima njegovog porodičnog domaćinstva obezbijedi alternativni smještaj”. Alternativni smještaj obezbjeđuje se kao privremeni smještaj, davanjem stana u zakup, davanjem naknade za zakupninu i na drugi način, u skladu sa propisom jedinice lokalne samouprave.
