Rezultati novih ispitivanja bazena crvenog mulja u Botunu biće poznati u naredna dva do tri dana, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, poručujući da je sanacija tog lokaliteta jedan od prioriteta resora kojim rukovodi.
Ćulafić je to rekao na konferenciji za medije povodom predstavljanja Predloga zakona o zaštiti vazduha, za koji je kazao da predstavlja važan korak ka zatvaranju Poglavlja 27 i unapređenju zaštite zdravlja građana.
Vjetar je prije tri dana podigao prašinu sa bazena crvenog mulja u Zeti.
Odgovarajući na pitanje novinarke o bazenu crvenog mulja u Botunu, Ćulafić je rekao da je upoznat sa situacijom i da je dobio snimke koji su prethodnih dana objavljeni u javnosti.
“Ta slika je dobra opomena svima o kakvom se problemu radi i kolika je težina problema koji moramo sanirati”, rekao je on na konferenciji za medije.
Ministar je podsjetio da su 2021. godine rađena ekotoksikološka ispitivanja tog lokaliteta, ali da je procijenjeno da su potrebni noviji podaci.
“Prije dvadesetak dana vršili smo nova uzorkovanja i očekujemo u naredna dva ili tri dana izvještaj o kvalitetu i vrsti materijala koji je deponovan na tom prostoru, kako bismo na osnovu toga mogli da odredimo način sanacije”, kazao je Ćulafić.
On je istakao da je prvi korak rješavanje imovinsko-pravnih pitanja.
“Bez obzira na sve, Vlada mora da riješi imovinsko-pravno pitanje kako bi se projekat za koji su obezbijeđena sredstva i tehnička podrška Svjetske banke mogao realizovati”, rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, nakon rješavanja vlasničkih odnosa biće otvoren put za realizaciju projekta remedijacije i sanacije lokaliteta.
“Duboko vjerujem da ćemo do kraja ove godine imati sve uslove da počnemo sa projektom remedijacije tog zemljišta”, rekao je ministar.
Govoreći o Predlogu zakona o zaštiti vazduha, Ćulafić je kazao da očekuje da će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri.
On je rekao da je riječ o zakonu koji je važan iz najmanje dva razloga.
“Stvaramo ambijent i preduslove da se očuvanjem kvaliteta vazduha unaprijedi okruženje u kojem će građani čuvati svoje zdravlje. S druge strane, ispunjavamo jednu od najvažnijih obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji i zatvaranja Poglavlja 27”, rekao je Ćulafić.
Dodao je da građani “ne žive od zakona i strategija, već od vazduha”, ali da se kvalitet vazduha može sačuvati samo ukoliko svi učesnici u sistemu poštuju propisane norme.
Ćulafić je kazao da zakon nije pisan za jedan grad ili jednu lokalnu zajednicu, podsjećajući da Crna Gora raspolaže sa 12 mjernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha.
Prema njegovim riječima, novi zakon predstavlja osnov za izradu strategije zaštite vazduha za period od 2026. do 2030. godine.
“Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji danas pravi više nego krupan korak”, rekao je Ćulafić.
Šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, nuklearnu i radijacionu bezbjednost u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Đurović kazala je da suština zakona nije samo usklađivanje sa evropskim propisima, već uspostavljanje modernijeg i odgovornijeg sistema upravljanja kvalitetom vazduha.
Ona je navela da je jedna od ključnih novina dugoročni cilj postepenog unapređenja kvaliteta vazduha do nivoa koji više neće štetiti zdravlju ljudi, ekosistemima i biodiverzitetu.
Đurović je rekla da zakon predviđa modernizaciju sistema praćenja kvaliteta vazduha kroz precizniji monitoring, modeliranje i praćenje zagađujućih materija, uključujući PM2,5 i PM10 čestice i crni ugljenik.
Prema njenim riječima, zakon normira formiranje stručnog odbora za analizu i procjenu kvaliteta vazduha, koji će okupljati predstavnike više institucija nadležnih za ovu oblast.
Ona je istakla da će građani dobijati jasnije informacije o kvalitetu vazduha i njegovom uticaju na zdravlje.
“Građani ne treba da tumače tehničke podatke i granične vrijednosti. Treba da dobiju jasnu informaciju da li je vazduh dobar, prihvatljiv ili zagađen i šta to znači za njihovo ponašanje”, rekla je Đurović.
Govoreći o novinama zakona, ona je posebno izdvojila odredbe koje se odnose na odgovornost institucija.
Objasnila je da će pravna i fizička lica koja imaju pravni interes moći pred nadležnim sudom da osporavaju odluke, radnje ili propuštanje postupanja nadležnih organa ukoliko smatraju da su time prekršeni zakon ili propisi doneseni na osnovu njega.
“Ako nadležni organ ne donese plan ili ne reaguje u zakonom propisanom roku, to više nije samo administrativni propust, već može biti predmet sudske kontrole”, rekla je Đurović.
Ona je dodala da zakon jača ulogu javnosti i nevladinih organizacija, kao i da predviđa mogućnost pravne zaštite u slučajevima nastanka štete po zdravlje ljudi usljed nesprovođenja zakonskih obaveza.
Vlada je početkom juna utvrdila Predlog zakona o zaštiti vazduha, navodeći da se njime unapređuje sistem upravljanja kvalitetom vazduha i dodatno usklađuje crnogorsko zakonodavstvo sa pravnom tekovinom Evropske unije.
