Depoziti države na kraju juna iznosili su 533,4 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata, čija je vrijednost procijenjena na 135,8 miliona eura.
Kada se u obzir uzmu depoziti Ministarstva finansija, neto javni dug Crne Gore iznosio je 4,489 milijardi eura, odnosno 52,3 odsto BDP-a.
“U odnosu na kraj prvog kvartala, bruto državni dug smanjen je za 109,27 miliona eura, dok je bruto javni dug manji za 111,1 milion eura”, ističe se u Izvještaju.
Najveći dio državnog duga i dalje čini spoljni dug. Na kraju juna iznosio je 4,758.8 milijardi eura, odnosno 55,4 odsto BDP-a, što je za 44,6 miliona eura manje nego na kraju marta.
Smanjenje je, kako se navodi u izvještaju, posljedica činjenice da tokom drugog kvartala nije bilo povlačenja sredstava iz novih kreditnih aranžmana. Takođe, iz ranije zaključenih aranžmana povučeno je 48 miliona eura, dok je za otplatu spoljnog duga izdvojeno 92,5 miliona eura.
„Smanjenje spoljnog duga tokom drugog kvartala 2026. godine rezultat je činjenice da tokom drugog kvartala nije bilo povlačenja iz novih kreditnih aranžmana”, navodi se.
Najveći dio spoljnog duga odnosi se na obveznice emitovane na međunarodnom tržištu, koje na kraju juna čine 2,7878 milijardi eura.
Dug prema kineskoj Exim banci iznosio je 543,07 miliona eura, dok je dug prema IBRD-u bio 257,1 milion eura. Prema Evropskoj komisiji dug je iznosio 101,54 miliona eura, a prema EIB-u 106,46 miliona eura.
Unutrašnji dug Crne Gore na kraju drugog kvartala iznosio je 237,96 miliona eura, odnosno 2,8 odsto BDP-a. U odnosu na kraj marta, manji je za 64,68 miliona eura.
Do smanjenja je došlo zbog redovne otplate duga u iznosu od 67,3 miliona eura, dok u drugom kvartalu nije bilo novog zaduživanja na domaćem tržištu.
Dug pravnih lica i privrednih društava povećan je za 2,4 miliona eura.
U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka.
Za projekte povučeno 48 miliona eura
Tokom drugog kvartala 2026. godine Crna Gora je povukla ukupno 48 miliona eura, i to u cjelosti iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana namijenjenih infrastrukturnim i razvojnim projektima.
Od toga je 14,8 miliona eura povučeno iz kredita sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekte reforme poreske administracije, MIDAS 2, podrške razvoju poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva, razvoja koridora rijeka Save i Drine, dekarbonizacije energetskog sektora i druge projekte.
Za dionicu autoputa Mateševo–Andrijevica iz kredita sa EBRD-om povučen je milion eura.
Iz kredita sa Njemačkom razvojnom bankom za projekte vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda povučeno je 1,6 miliona eura, dok je za nabavku patrolnih brodova za potrebe Vojske Crne Gore povučeno 10 miliona eura.
Dodatnih 20,6 miliona eura odnosi se na Plan rasta.
U drugom kvartalu zaključena su i četiri nova kreditna aranžmana, ukupne vrijednosti 185 miliona eura. Riječ je o projektima sa IBRD-om, EIB-om i Francuskom razvojnom agencijom.
Za projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“ ugovoreno je 18 miliona eura, za reformu u oblasti upravljanja otpadom 40 miliona, za opremanje zdravstvenih ustanova 27 miliona, dok je druga tranša zajma za razvojne politike sa AFD-om vrijedna 100 miliona eura.
Iz ovih aranžmana tokom drugog kvartala nije bilo povlačenja sredstava.
“Dug lokalne samouprave na kraju juna iznosio je 25,7 miliona eura, odnosno 0,3 odsto BDP-a. To je za 1,83 miliona eura manje nego na kraju prvog kvartala. Ukupan bruto javni dug, koji uključuje državni dug i dug lokalnih samouprava, tako je iznosio 5,022.44 milijarde eura”, precizirano je u Izvještaju.
Struktura državnog duga, prema izvještaju Ministarstva finansija, ostala je relativno stabilna.
Spoljni dug čini 95,2 odsto ukupnog državnog duga, dok na unutrašnji dug otpada 4,8 odsto.
Posebno povoljna je valutna struktura — 99,74 odsto državnog duga izraženo je u eurima. U američkim dolarima je 0,23 odsto, dok je u SDR-u 0,03 odsto.
U izvještaju se navodi da je povoljna valutna struktura rezultat, između ostalog, realizovanih aranžmana unakrsnog valutnog svopa za kredit sa kineskom Exim bankom za izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu 2024. godine.
Kada je riječ o kamatama, 79,4 odsto državnog duga je sa fiksnom kamatnom stopom, dok 20,6 odsto čine zaduženja sa varijabilnom stopom, uglavnom vezana za EURIBOR.
Tokom drugog kvartala Crna Gora je za otplatu državnog duga izdvojila ukupno 186,72 miliona eura.
“Za otplatu glavnice rezidentima izdvojeno je 67,37 miliona eura, a nerezidentima 92,49 miliona eura, odnosno ukupno 159,86 miliona eura glavnice. Na ime kamata rezidentima plaćeno je 4,19 miliona eura, dok je kamata prema nerezidentima iznosila 22,67 miliona eura. Ukupna otplata kamata iznosila je 26,87 miliona eura”, naglašeno je u Izvještaju.
U drugom kvartalu nije bilo otplate po osnovu državnih garancija.
Državne garancije 115,2 miliona eura
Stanje duga po osnovu državnih garancija na kraju juna iznosilo je 115,2 miliona eura, što predstavlja 1,3 odsto BDP-a.
“Garancije izdate inostranim kreditorima iznosile su 104 miliona eura, dok su garancije prema domaćim kreditorima iznosile 11,2 miliona eura. Tokom drugog kvartala nije zaključena nijedna nova državna garancija”, pojašnjeno je u Izvještaju.
S&P i Moody’s poboljšali izglede
Međunarodne kreditne rejting agencije Standard & Poor’s i Moody’s unaprijedile su izglede kreditnog rejtinga Crne Gore sa stabilnih na pozitivne, dok su potvrdile postojeće ocjene — B+ kod S&P-a i Ba3 kod Moody’sa.
Ministarstvo finansija ocjenjuje da to predstavlja potvrdu odgovorne i stabilne ekonomske politike.
„Unapređenje izgleda kreditnih rejtinga Crne Gore sa stabilnih na pozitivne i potvrda kreditnog rejtinga na nivou B+ i Ba3 predstavlja snažnu potvrdu da država vodi odgovornu, stabilnu i razvojno usmjerenu politiku”, kaže se u Izvještaju.
Prema podacima Ministarstva finansija, kretanje javnog duga pokazuje smanjenje bruto duga sa 5,188 milijardi eura na kraju 2025. godine na 5,022 milijarde eura na kraju juna 2026. godine.
Neto javni dug je, međutim, u istom periodu povećan sa 4,384 milijarde na 4,489 milijardi eura, što je posljedica smanjenja državnih depozita.
