Crna Gora još nije uspostavila zakonodavni okvir za osnivanje finansijske policije iako državni zvaničnici godinama najavljuju formiranje službe po ugledu na italijansku Guardia di Finanza.
Guardia di Finanza je italijanska finansijska policija pod nadležnošću Ministarstva ekonomije i finansija, koja se bavi finansijskim kriminalom i zaštitom javnih finansija, kombinujući policijska ovlašćenja, poresko-inspekcijske nadležnosti i finansijsko-obavještajne funkcije.
Premijer Milojko Spajić je u martu 2024. godine povodom sastanka sa delegaciom Guardia di finanza, na čelu sa generalom Vitom Đordanom , najavio da će uz njihovu podršku raditi na stvaranju crnogorske finansijske policije, koja bi trebalo da bude formirana po uzoru na poznatu italijansku instituciju.
Iz Generalne komande Guardia di Finanza – II odjeljenja (Ured za međunarodne odnose) kazali su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da su institucije Crne Gore pokazale interesovanje za primjenu iskustava italijanske finansijske policije, ali nijesu odgovorili na pitanje da li su preduzeti konkretni koraci ka uspostavljanju te saradnje.
“Tokom posjete potpredsjednika italijanske vlade Antonija Tajanija zapadnom Balkanu u septembru 2024. godine, dodatno je izražena politička spremnost Italije da pruži podršku u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno kroz praćenje finansijskih tokova. Italija je izgradila efikasan sistem koji omogućava otkrivanje i najsloženijih prevarnih obrazaca, često sprovedenih kroz vještačke korporativne strukture. Takve kompetencije mogle bi biti od velike pomoći Crnoj Gori”, saopštili su za CIN-CG iz Guardia di Finanza.
U Vladinoj Fiskalnoj strategiji za period od 2024. do 2027. godine navodi se da će Ministarstvo finansija predložiti zakonsko rješenje kojim će se stvoriti formalne pretpostavke za formiranje finansijske policije. U istom dokumentu je navedeno da postoji prostor za saradnju sa Guardia di Finanza kroz obuku budućeg kadra.
“Imajući u vidu trenutnu decentralizaciju institucija koje vrše kontrolu u ovoj oblasti, Vlada Crne Gore smatra da bi formiranjem finansijske policije ovaj organ mogao znatno lakše da se bori, kako sa korupcijom na najvišem nivou, tako i sa svim vrstama finansijskih malverzacija”, piše u Fiskalnoj strategiji.
Međutim, još ne postoji zakonski okvir za uspostavljanje finansijske policije.
Vlada još od novembra 2014. najavljuje formiranje finansijske policije čiji bi glavni zadatak trebalo da bude borba protiv privrednog kriminala, korupcije i sive ekonomije.
Usvajanjem Zakona o poreskoj administraciji iz 2015. i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, Poreskoj upravi je dodat poseban sektor finansijske policije. Iako je tada najavljeno da će blisko sarađivati sa policijskim odsjekom za borbu protiv privrednog kriminala i Specijalnim državnim tužilaštvom, nijesu urađeni podzakonski akti o nadležnostima i ovlašćenjima Poreske policije niti je iko zaposlen.
Poreska policija je 2018. formalno izbrisana iz sistematizacije Poreske uprave.
Iz Poreske uprave kazali su za CIN-CG da je krajem marta 2025. godine Pravilnikom o izmjeni i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji formiran formalno Sektor za utvrđivanje i naplatu neprijavljenih prihoda fizičkih lica.
“Nakon postavljanja zakonodavnog okvira, definisanja institucionalnih procedura, zakonskih ovlašćenja i mehanizama međuinstitucionalne saradnje možemo očekivati formiranje finanasijske policije po uzoru na italijansku”, saopštili su iz Poreske uprave.
Međutim, Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa upozorava da osim najave formiranja finansijske policije, Vlada nije pružila dodatne informacije.
“Ministarstvo finansija je dostavilo jedino pojašnjenje da će predložiti zakonsko rješenje kojim će se stvoriti formalne pretpostavke za formiranje finansijske policije, uvažavajući praksu Guardia di Finanza. Jedan pasus u strategiji nije dobar način za uvođenje novih organa u institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i teških oblika kriminala”, kazala je Jaćimović za CIN-CG.
“Takav pristup nije adekvatan način za uvođenje novog organa sa policijskim ovlašćenjima u već fragmentiran sistem borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala”, dodala je ona.
Iako italijanska Guardia di Finanza, između ostalog, ima razvijen operativni aparat za finansijske istrage i zloupotrebe kriptovaluta, u Vladinim strategijama se ne precizira da li bi se finansijska policija bavila digitalnom imovinom.
Naime, Guardia di Finanza ima razvijene jedinice za forenziku digitalnih finansija, analizu blokčeina i zapljenu digitalne imovine, a u praksi može blokirati račune i digitalne novčanike, zaplijeniti kriptoimovinu, servere i opremu i sprovoditi dugotrajne finansijske istrage uz tužilaštvo.
Tako se u izvještaju Guardia di Finanza navodi da su u od januara 2023. do maja 2024. godine sproveli više od 1,5 miliona kontrola i 110 hiljada istraga, kao i da je zaplijenjeno više od 75 miliona eura u kriptovalutama, uključujući i rudarsku farmu za kovanje novih virtuelnih valuta.
Iz Uprave policije su kazali za CIN-CG da sa italijanskom institucijom nijesu još sarađivali u oblasti kriptoimovine.
Crna Gora nema posebni zakon koji reguliše oblast digitalne imovine, iako je Vlada još 2020. najavila izradu Zakona o kriptovalutama.
Iz Ministarstva finansija je u septembru 2024. saopšteno da u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore i Komisijom za tržište kapitala, rade na zakonu koji bi regulisao oblast digitalne imovine.
Istraživanje Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) ukazalo je na rast upotrebe kriptovaluta u Crnoj Gori, ali i regulatorne praznine koje kriminalne grupe koriste za transfere novca i djelovanje preko ilegalnih tržišta. U istraživanju se navodi da zbog regulatornog vakuma kriminalne grupe koriste kriptovalute za pranje novca, kao i da se veliki dio zamjena gotovine za kriptovalute odvija u sivoj zoni i bez nadzora.
Iz Poreske uprave tvrde da zbog nepostojanja zakona o digitalnoj imovini, nijesu u mogućnosti da se bave kriptovalutama.
“Dok se ne donese poseban zakon koji reguliše kriptoimovinu i njeno oporezivanje, Poreska uprava nije u mogućnosti preduzimati bilo kakve radnje po pitanju oporezivanja kriptovaluta”, ističu iz Poreske uprave.
Oblast kriptovaluta djelimično je regulisana Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, uspostavljanjem Registra pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom za koji je nadležna Komisija za tržište kapitala.
Iz Komisije navode da je Registar uspostavljen krajem 2025. godine, ali da se obaveza upisa odnosi isključivo na one koji tek počinju sa pružanjem usluga povezanih sa kriptoimovinom, dok oni koji su se ranije bavili kriptovalutama nijesu obuhvaćeni tom obavezom.
“Komisija ne može retroaktivno postupati prema subjektima koji su djelovali prije uspostavljanja Registra, jer za taj period nije postojala zakonska osnova. Ako tokom nadzora otkrijemo lice koje pruža usluge bez upisa, možemo preduzeti zakonom predviđene mjere, uključujući prijavu nadležnim organima za neovlašćeno pružanje usluga”, kazali su iz Komisije za CIN-CG.
U izvještaju Komiteta eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), tijela Savjeta Evrope, navodi se da Crna Gora nema jasnu obavezu da unaprijed procjenjuje rizike novih tehnologija, kao i da kaznena politika prema kripto-provajderima nije ni srazmjerna ni dovoljno odvraćajuća. Upozorava se i da postoje slabosti u nadzoru i istražnim kapacitetima nadležnih organa.
“Nalazi MONEYVAL-a potvrđuju rizik da Crna Gora postane utočište za kripto kriminal. U trenutnoj situaciji za građane su najopasnije finansijske prevare i mogućnost da se kripto koristi kao kanal za organizovani kriminal”, kazao je advokat Veselin Radulović za CIN-CG.
U izvještaju MONEYVAL takođe se ukazuje i na slabosti u nadzoru, razmjeni informacija, kapacitetima za međunarodnu saradnju u finansijskim istragama u vezi sa kriptovalutama.
Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma predviđeno je da Finansijsko-obavještajna jedinica Uprave policije (FOJ) sprovodi istrage u vezi sa kriptovalutama.
“Jedinica raspolaže softverima za analizu blokčeina i u istragama razmjenjuje podatke sa velikim međunarodnim kriptoplatformama preko sistema FOJ. To znači da kada se u nekom predmetu već pojavi sumnja na krivično djelo, mogu da prate tok novca preko stranih berzi i dobiju informacije o transakcijama i korisnicima”, kazali su iz Uprave policije.
Prema zvaničnim podacima, crnogorska policija i tužilaštvo do sada nijesu procesuirali nijedan slučaj oduzimanja kriptoimovine, iako se u međunarodnim izvještajima upozorava da kriminalne mreže u regionu koriste digitalnu imovinu da prikriju tokove novca.
Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma predviđene su novčane kazne od 5.000 eura do 20.000 eura u slučaju neprijavljivanja transakcija kriptovaluta u vrijednosti od 1.000 eura. Te novčane kazne predviđene su za prikrivanje transakcija i podataka o pošiljaocu i korisniku kriptoimovine, kao i neprijavljivanje sumnjivih transakcija.
Advokat Radulović upozorava da su eventualne kazne za izvršioce znatno manje od profita koji se može ostvariti nelegalnim aktivnostima.
“Zbog toga akteri gledaju na novčanu kaznu, ako budu otkriveni i procesuirani, kao trošak koji mogu da pokriju, a ne kao stvarnu sankciju. Institucije ne raspolažu adekvatnim pravnim okvirom, ali ni kadrovskim i tehničkim kapacitetima i prilično su inferiorne u odnosu na sofisticirane kriptostrukture. To što je rizik mali, dobit velika a nadzor slab, ohrabruje kriptoprevare, pranje novca i korišćenje prostora i jurisdikcije Crne Gore za ove kriminalne aktivnosti”, tvrdi Radulović.
Iz Vlade i Ministarstva finansija nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o procjeni rizika novih tehnologija i regulaciji kriptoimovine, kao ni o najavljenom formiranju finansijske policije.
