Iz NVO navode da je krivična prijava podnijeta 4. septembra, a da su policiji tada, kako tvrde, ukazani i dostavljeni video-snimci, poruke, podaci o svjedocima, medicinska i psihološka dokumentacija, kao i raniji stručni nalazi.
„Tek četiri dana kasnije naložena je osnovna radnja pregleda telefona, i to, prema informaciji koju smo dobili, bez posebne oznake hitnosti“, navodi se u saopštenju.
Iz Centra za dječija prava javno su pitali tužiteljku Slađanu Vukotić-Kankaraš zbog čega se, kako navode, čekalo četiri dana da bude naložen pregled telefona.
„Nijesu prijavljene glasine niti običan sukob odraslih osoba. Prijavljeni su snimci na kojima se, prema materijalu predatom nadležnim organima, vidi fizičko udaranje malog djeteta. Dostavljene su i poruke i podaci o licima koja imaju neposredna saznanja i digitalne dokaze“, saopštili su iz NVO.
Naveli su i da se u ranijem stručnom nalazu vještaka psihijatra dr Željka Golubovića pominju emocionalna nestabilnost, otežana kontrola impulsa, nizak nivo samokontrole i nizak frustracioni prag, kao i procjena postojanja društvene opasnosti od vršenja težih krivičnih djela u budućnosti.
Iz organizacije su naglasili da taj nalaz nije presuda niti dokaz da je konkretno krivično djelo izvršeno, ali smatraju da je, zajedno sa novim materijalom, morao biti razlog za hitnu procjenu rizika i obezbjeđivanje dokaza.
Posebno su problematizovali način na koji su, prema informacijama koje su dobili, nadležni pristupili digitalnim dokazima.
„Zašto telefoni lica koja raspolažu originalnim snimcima i komunikacijom nijesu blagovremeno procesno obezbijeđeni? Zašto nije napravljena forenzička kopija sadržaja, sačuvani metapodaci i spriječena mogućnost brisanja, izmjene ili naknadnog manipulisanja dokazima? Fotografisanje sadržaja ekrana ne mora biti isto što i cjelovita digitalno-forenzička obrada uređaja“, navodi se u saopštenju.
Iz NVO tvrde i da raspolažu rješenjima iz drugih predmeta u kojima je, po nalogu iste tužiteljke, određivano zadržavanje na osnovu prijave i iskaza, bez video-snimaka kakvi, prema njihovim navodima, postoje u ovom predmetu.
„Ne tvrdimo da je svako takvo zadržavanje bilo nezakonito. Tražimo odgovor zbog čega se hitnost i procesne mjere očigledno ne primjenjuju po jednako jasnim i provjerljivim kriterijumima“, poručili su.
Centar za dječija prava pozvao je državnu tužiteljku Slađanu Vukotić-Kankaraš i rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da objasne zbog čega pregled telefona nije naložen odmah nakon prijave, ko je procjenjivao rizik po dijete, da li je naloženo potpuno digitalno-forenzičko vještačenje i koje su konkretne mjere preduzete radi zaštite djeteta.
„Ako tužilaštvo smatra da je postupalo blagovremeno, neka objavi preciznu hronologiju: datum i čas prijema prijave, datum upoznavanja tužiteljke sa njenim sadržajem, vrijeme izdavanja svakog naloga policiji i radnje preduzete radi zaštite djeteta i obezbjeđivanja dokaza“, navodi se u saopštenju.
Iz organizacije su se pozvali i na Konvenciju UN o pravima djeteta i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, navodeći da državni organi imaju obavezu da preduzmu odgovarajuće mjere kada postoji mogući rizik po život, tjelesni ili psihički integritet djeteta.
„Zaštita djeteta ne počinje kada se slučaj pojavi u medijima. Ona mora početi istog trenutka kada nadležni organ dobije snimak na kojem se vidi udaranje djeteta“, zaključeno je u saopštenju.
