Kompanija „Carine“ saopštila je danas da kupalište u Baošićima koje ta kompanija razvija, u UNESCO-vom izvještaju ne pominje ni kao potencijalno sporna lokacija.
Oni su, kako navode, to saopštili povodom višemjesečnog medijskog izvještavanja o projektu u Baošićima.
Saopštenje kompanije „Carine“ prenosimo u cjelosti:
„Šta je Komitet za svjetsku baštinu zaista odlučio
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a održao je svoju 48. sjednicu u Busanu, Republika Koreja, od 19. do 29. jula 2026. godine. Odluke usvojene na toj sjednici objavljene su u dokumentu WHC/26/48.COM/16 od 10. avgusta 2026. godine.
Predmetni izvještaj dostupan je na zvaničnoj internet stranici UNESCO ( https://whc.unesco.org/en/sessions/48COM/decisions/ ) kao i na zvaničnoj internet stranici kompanije Carine ( https://www.carine.co.me/novi-projekti/projekat-baosici-dokumentacija-i-informacije/ ).
Odluka koja se odnosi na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora nosi oznaku 48 COM 7B.43. U toj odluci Komitet je, kada je riječ o pojedinačnim razvojnim projektima, izričito naveo tri projekta: Jugooceaniju, lokaciju bivšeg hotela Fjord i hotel Orahovac.
Lokacija u Baošićima, kupalište koje razvija kompanija „Carine“, kao ni sama kompanija, u toj odluci nijesu pomenuti nijednom riječju, ni u jednom kontekstu, pa ni kao potencijalno sporni!
U konačnoj odluci Komiteta ne postoji nijedan zahtjev, preporuka niti napomena koja bi se odnosila na obustavu radova u Baošićima, na uklanjanje bilo kog objekta ili na vraćanje kupališta u prijašnje stanje. Ne postoji izraz „devastiranje“ ni izraz „betoniranje“, niti bilo koja formulacija sličnog značenja.
Podsjećamo da je značajan dio medijskog izvještavanja bio zasnovan na nacrtu izvještaja, i to na pasusu koji je prenosio isključivo navode Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a ne ocjenu ili nalaz UNESCO-a.
Kompanija „Carine“ je, preko svojih punomoćnika, Centru za svjetsku baštinu dostavila kompletnu relevantnu dokumentaciju, uključujući bez ograničenja i pravosnažnu Građevinsku dozvolu broj 02-3-332-UPI-2993/2025 i četiri nezavisna inspekcijska zapisnika nadležnih organa, sačinjena kako prije, tako i poslije donošenja spornih rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Pismo upućeno UNESCO-u u cijelosti je dostupno na zvaničnoj internet stranici kompanije Carine.
Konačna odluka Komiteta pokazuje da lokacija u Baošićima nije prepoznata kao pitanje od značaja za zaštitu područja Kotora. To je posebno važno kada se ima u vidu da je Komitet u istoj odluci poimenično naveo tri druga projekta o kojima traži dodatne informacije, odnosno zastoj do njihovog razmatranja.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara mjesecima je javnost dovodila u uvjerenje da UNESCO traži obustavu projekta koji kompanija „Carine“ razvija u Baošićima i vraćanje lokacije u prijašnje stanje. Konačna odluka Komiteta pokazuje da to apsolutno nije tačno.
Kompanija „Carine“ postavlja i sljedeća pitanja, koja smatra legitimnim i od javnog značaja:
Kompanija „Carine“ ponavlja ranije iznijetu ocjenu: medijska presuda koja postane pravosnažna i izvršna prije nego što je uopšte izrečena, i koja se zasniva na poluistinama i neprovjerenim navodima jedne strane u sporu, predstavlja pritisak na sudove i druge državne organe da ne odlučuju prema Ustavu i zakonima Crne Gore.
Kompanija „Carine“ ukazuje i na to da je, za razliku od dijela domaće javnosti, međunarodno tijelo nadležno za zaštitu područja Kotora raspolagalo kompletnom dokumentacijom, uključujući pravosnažnu građevinsku dozvolu i inspekcijske zapisnike, i da ni nakon toga lokaciju u Baošićima nije prepoznalo kao pitanje kojim bi se trebalo baviti. Ta činjenica govori sama za sebe.
Dok je javnost mjesecima informisana o navodnom zahtjevu UNESCO-a da se plaža u Baošićima vrati u prethodno stanje, posljedice su za kompaniju Carine bile sasvim stvarne.
Investicija izgradnje i uređenja kupališta finansirana je kreditnim sredstvima u višemilionskom iznosu, zaustavljena je privremenom mjerom zabrane građenja i nalogom da se kupalište vrati u pređašnje stanje. Investicija je u završnoj fazi, otvaranje je bilo planirano za jun, prihod se ne ostvaruje, a kamata na kreditnu obavezu teče svakodnevno. Imovinska šteta koja je učinjena kompaniji Carine na današnji dan mjeri se milionima eura. Turistička sezona je izgubljena, ugovori sa turističkim operatorima su ostali neizvršeni, a pozicija kompanije Carine na tržištu turističkih usluga značajno je narušena i ta šteta se ne može nadoknaditi.
Protiv izvršnog direktora kompanije Carine vodi se krivični postupak zbog izgradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje/građevinske dozvole, iako kompanija Carine tu dozvolu ima. U tom postupku mu je određen pritvor u kojem je bez ikakvog razloga proveo 30 dana, što predstavlja nezapamćen presedan u praksi sudova Crne Gore.
Sve to se dogodilo na osnovu navoda Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, koje Komitet UNESCO-a nije prihvatio ni kao pitanje vrijedno pomena. Dakle, riječ je o navodima kojima je javnost Crne Gore mjesecima svjesno dezinformisana, a UNESCO pokušan da bude doveden u zabludu“, piše u saopštenju.
