Nedostupnost i loš kvalitet obrazovanja, isključenje sa tržišta rada, socijalna nesigurnost, nedostatak adekvatne infrastrukture stanovanja, nedostupnost zdravstvene zaštite, neregulisan građansko-pravni status, diskriminatorni odnos okruženja sa govorom mržnje i nasiljem kao ekstremnim primjerima isključivosti – sve su to karakteristike života romske zajednice kako na širem, regionalnom i globalnom planu, tako i u Crnoj Gori, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
„Pri tome posebno ističem nedostatak empatije prema romskoj zajednici izražen u pokušaju da se njihov podređeni položaj poređuje sa drugim ranjivim grupama. Upravo to je pogrešan pristup, ako ništa drugo ono zbog toga što se unutar romske populacije nalaze ranjive podkategorije, čiji status je dodatno pogoršan jer su intersekcijski i višestruko diskriminisani/e. Osnova takvog položaja Roma leži u činjenici da su dugo vremena na marginama svih društvenih tokova, od onog uobičajenog života u zajednici, pa do političke participacije i učešća u donošenju odluka, posebno onih koji se tiču njih samih“, rekao je Bjeković u uvodnom izlaganju povodom II zasijedanja Romskog parlamenta.
„U moru ovih sumornih ocjena moram istaći da na kraju tunela vidim svjetlo kako bih dao svoj sud o novoj generaciji mladih Roma, koji svim svojim bićem idu u susret izazovima, ne čekajući da budu tretirani kao problem, već kao resurs. To je posebno vidljivo u oblasti obrazovanja, gdje se već profiliše, ako tako mogu reći, avangarda ovog naroda i njegova budućnost. Zbog toga i sada posebno podsjećam da je obrazovni ciklus poželjna meta i metod implementacije svih mjera na jačanju socijalne inkluzije Roma. Naravno, do obrazovanja je dug put zasnovan na ispunjenju osnovnih bioloških i socioloških potreba Roma i naročito romske djece i još više na jačanju svijesti u društvu da bez brige o svakom čovjeku i ženi ne možemo reći da smo ispunili bilo koji društveni cilj i zadatak“, kazao je Bjeković.
Strategija socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, dodaje, odredila je okvir implementacije kolektivnih i individualnih prava Roma, prethodno analizirajući stanje u najrizičnijim oblastima i politikama. Taj dokument se, ističe, u najvećoj mjeri poklapa sa rezultatima Analize, koju je uz podršku Savjeta Evrope uradila institucija Zaštintika ljudskih prava i sloboda.
„Mogu reći da je to u suštini bila operacionalizacija jednog dijela mandata Zaštitnika kada su u pitanju ranjive grupe. Svi nalazi potvrđuju život Roma i Egipćana na marginama društva, uz napomenu da se trend rada institucije na ovom planu nastavlja i u ovoj godini. Nažalost, tragični događaji i nedostatak informacija umnogome pogoduju klimi nesigurnosti, zbog čega ćemo pokušati da sa kolegama iz JU Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu napravimo preliminarne nalaze stanja kada su u pitanju neposredne opasnosti kojima su Romi i Egipćani izloženi na lokacijama na kojima žive. Očigledno je da će se ovo pitanje morati rješavati na dugoročan i održiv način, a da bi se to desilo moraju postojati elementarne ekonomske pretpostavke za osnaživanje ove populacije, kako se rješavanje infrastrukturnih pitanja ne bi pretvorilo u novi problem kada je u pitanju održavanje sistema snabdijevanja različitim komunalnim i drugim uslugama, uključujući i snabdijevanje električnom energijom“, rekao je Bjeković.
Kazao je da posebnu pažnju i adekvatan odgovor traže pitanja prijevremenih brakova i pojava siromaštva.
„Ovo primarno zbog toga da se ne bismo bavili samo posljedicama, umjesto da se djeluje preventivno na sprečavanju ovih pojava. Odgovori na ova pitanja moraju biti sistemski, intersektorski, multidisciplinarni i nadasve praćeni aktivnim kampanjama u kojima bi morali sudjelovati jednako Romi, kao i oni koji to nijesu, a svakodnevno svjedoče ovim pojavama na ulici, u neposrednom okruženju, kroz medijske izvještaje i na drugi način“, poručio je Bjeković.
Posebno je podvukao ulogu civilnog sektora, bez kojeg bi, ističe, prava Roma bila daleko od današnjeg stanja i koji se hrabro i kontinuirano bori za ljudska prava Roma, kako unutar romske zajednice, tako i u cijelom društvu.
„Oni su, osim toga što s ponosom nose teret svog porijekla u različitim oblastima, i sami suočeni sa preprekama u društvu u dostizanju faktičke ravnopravnosti koja je konačni cilj, ne samo Roma, već i svih nas“, zaključio je Bjeković.
