Analiza sudske prakse slučajeva koji uključuju ugrožavanje bezbjednosti novinara i novinarki u periodu od 2012. do 2022. godine, koju je uradio Sindikat medija Crne Gore u okviru istraživanja “Bezbjednost novinara/ki kroz sudsku praksu 2012-2022”, identifikovala je 55 sudskih postupaka pred osnovnim i sudovima za prekršaje u Crnoj Gori.
Od tog broja, 35 slučaja vođeno je ili se i dalje vodi pred osnovnim sudovima, dok se 20 njih vodilo ili se i dalje vodi pred sudovima za prekršaje.
Kada su u pitanju sudovi za prekršaje, u posljednjih deset godina, prema podacima koji su dostavljeni istraživačkom timu, pokrenuto je 20 slučajeva zbog ugrožavanja sigurnosti novinara i drugih medijskih radnika. Od tog broja, aktivno je šest, dok je 12 slučajeva pravosnažno okončano, a za dva slučaja nema podataka. Najviše slučajeva bilo je u Sudu za prekršaje u Podgorici (14), u Budvi je pokrenuto pet slučajeva i jedan u Bijelom Polju.
Od ukupno 35 slučajeva koji su vođeni u osnovnim sudovima, njih 29 je pravosnažno okončano, dok šest postupaka i dalje traje. U analiziranom periodu, slučajevi su vođeni u šest osnovnih sudova i to u Podgorici (15), Bijelom Polju (5), Pljevljima (1), Kolašinu (1), Kotoru (2) i Nikšiću (7). Kada su u pitanju aktivni slučajevi, najviše ih je u Nikšiću – tri, u Bijelom Polju dva, dok je jedan aktivan i u Podgorici. Od šest aktivnih slučajeva samo jedan datira iz 2021. godine, dok su ostali pokrenuti 2022. godine, saopšteno je iz Sindikata medija.
Kada su u pitanju oštećeni, najviše postupaka vodi se zbog ugrožavanja sigurnosti osoba muškog pola (23). Čak 20 slučajeva pokrenuto je zbog ugrožavanja sigurnosti žena u medijima, a u pet slučajeva oštećeni su grupe odnosno više predstavnika medija. Za sedam slučajeva nema dostupnih podataka. Slična je situacija i kada su u pitanju postupci pred osnovnim sudovima. Žene su oštećene u 14 predmeta, muškarci u 16 slučajeva, a grupa medijskih radnika u četiri slučaja.
Prikupljeni podaci pokazuju da se u većini slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara koji su se vodili pred osnovnim sudovima radilo o licima koja su radila u novini Vijesti (16). Registrovano je i pet slučajeva ugrožavanja sigurnosti zaposlenih u Danu, i po tri slučaja u kojima su oštećeni bili lica koja su radila za RTCG, TV Vijesti i Monitor.
U najvećem broju slučajeva koji su se vodili pred osnovnim sudovima u Crnoj Gori donesene su osuđujuće presude (23), dok su oslobađajuće presude donijete u šest slučajeva. Preostalih šest slučajeva i dalje je aktivno.
Kada je riječ o osuđujućim presudama, uslovna osuda nije dosuđena u 22 slučaja. Sedam osuđujućih presuda za ugrožavanje sigurnosti novinara i/ili drugih medijskih radnika predviđalo je uslovnu osudu počinioca.
Analiza je, navode iz Sindikata medija, pokazala da su se kazne za počinioce djela kojima se ugrožava sigurnost novinara i drugih medijskih radnika najčešće odnosile na kazne zatvorom i to u čak 20 slučajeva. Zatvorske kazne su se kretale od 30 dana do 15 mjeseci, ali u prosjeku je izrečena zatvorska kazna u trajanju od 5 mjeseci.
U jednom slučaju je počinilac krivičnog djela kažnjen novčanom kaznom od 800 eura, u jednom slučaju je dosuđena kazna rada u javnom interesu od 100 časova, u jednom slučaju je dosuđena kazna zatvora od četiri mjeseca praćena sa novčanom kaznom, dok za jedan slučaj nema dostupnih podataka.
„Prosječno trajanje sudskih postupaka je devet mjeseci, ali je bilo primjera da su slučajevi rješavani u rekordnom roku (1.5 mjeseci). Ipak, čak u pet slučajeva suđenje je trajalo više od jedne godine, a najduži postupak vođen je rekordnih 35 mjeseci. Svi slučajevi koji su vođeni duže od jedne godine bili su pokrenuti u Osnovnom sudu u Podgorici i u svima su oštećeni radili u istom mediju – nezavisnom dnevniku Vijesti“, dodaje se u saopštenju.
Samo u jednom slučaju drugostepeni organ revidirao je odluku Osnovnog suda u Podgorici i u konkretnom slučaju povećao zatvorsku kaznu za pet na devet mjeseci.
Od ukupno 29 završenih slučajeva, čak 18 odnosi se na krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti, tri na nasilničko ponašanje, po dva na prinudu, tešku tjelesnu povredu i izazivanje opšte opasnosti, i po jedan na lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje oružja.
„Tokom 2022. godine u osnovnim sudovima u Crnoj Gori ukupno se vodilo sedam postupaka zbog krivičnih djela, čiji kvalifikovani oblici su u primjeni od 2022. godine. Od tog broja, pet slučaja je i dalje aktivno, i to tri u Nikšiću i po jedan u Bijelom Polju i Podgorici, dok su dva završena osuđujućim presudama po napadače. U jednom slučaju napadač je kažnjen zbog krivičnog djela prinuda sa tri mjeseca zatvora, pri čemu se sud nije pozivao na kvalifikovani oblik, dok je zatvorom u trajanju od četiri mjeseca osuđen napadač u drugom slučaju zbog krivičnog djela ugrožavanje bezbjednosti. U ovom slučaju sud je u presudi istakao da je riječ o djelu učinjenom na štetu osoba koje obavljaju posao od javnog značaja, što znači da je to prva osuđujuća presuda po odredbama izmijenjenog Krivičnog zakonika u dijelu koji se odnosi na novinare i medijske radnike“, navodi se u saopštenju.
Istraživanje je kreirano kroz projekat “Bezbjednost novinara kroz sudsku praksu” koji je podržao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u okviru programa „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – Projekat monitoringa suđenja 2021 – 2023“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
