Petočasovni razgovori ruskog predsjednika Vladimira Putina i glavnih pregovarača američkog predsjednika Donalda Trampa izgleda da nisu uspjeli da dovedu do proboja u postizanju mirovnog sporazuma za Ukrajinu, piše danas BBC.
Portparol Kremlja rekao je da je sastanak u Moskvi bio „konstruktivan“, ali da su djelovi plana i dalje neprihvatljivi za Rusiju.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet Džared Kušner učestvovali su u razgovorima sa Putinom poslije nekoliko nedjelja intenzivne diplomatije usmjerene na okončanje rata.
Američki tim nije komentarisao razgovore po napuštanju Moskve.
Ranije istog dana, Putin je rekao da su izmjene koje su predložili Kijev i Evropa u nacrtu mirovnog plana koji su podržale SAD neprihvatljive, dodajući da ako Evropa „želi da ide u rat i započne ga, Rusija je spremna“.
Ukrajina i njeni evropski saveznici lobiraju su kod SAD da izmijene prvobitni predlog sporazuma od 28 tačaka.
Bijela kuća nastoji da obezbijedi brz dogovor, a Kremlj je ranije naznačio da je otvoren za njega.
Taj plan, koji je uglavnom smatran povoljnim za Rusiju nakon što je procurio u medije u novembru, pretrpio je nekoliko izmjena posljednjih nedjelja.
Upitan o predlogu poslije sastanka u Moskvi, Jurij Ušakov, jedan od najbližih Putinovih saradnika rekao je da se Kremlj „saglasio sa nekim tačkama, ali da je neke stvari kritikovao“.
„Još nismo došli do kompromisne verzije… Mnogo posla je pred nama“, dodao je.
Ključna neslaganja Moskve i Kijeva ostaju, između ostalog i oko teritorije koju bi, prema planu, Ukrajina trebalo da se odrekne.
Riječ je i o djelovima teritorije koju ukrajinska vojska još kontroliše.
Neslaganja su i oko bezbjednosnih garancija koje nudi Evropa.
Moskva i evropski saveznici Ukrajine i dalje su oštroj suprotstavljeni oko pogleda kako bi mirovno rješenje trebalo da izgleda.
Uoči sastanka sa američkom delegacijom, Putin je kritikovao evropske saveznike Ukrajine, rekavši da su na liniji rata, a ne mira.
„Oni žive u iluziji da mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. Rusija nikada nije ni planirala da ratuje sa Evropom, ponovio sam to 100 puta, ali ako Evropa iznenada želi da ide u rat i započne ga, mi smo spremni“, poručio je ruski lider.
Govoreći prije razgovora u Kremlju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da postoji šansa da se okonča rat okonča i to „sada više nego ikada ranije“, ali da elementi predloga još treba da se razrade.
„Nema jednostavnog rješenja“, rekao je Zelenski, ponavljajući da bez učešća Ukrajine ne može da bude postignut mirovni sporazum i da se se dogovore jasne bezbjednosne garancije, poput članstva u NATO-u, čemu se Rusija od početka protivi, a Tramp ga je isključio.
Ukrajinski predstavnici su posljednjih nedjelja održali dvije runde razgovora sa američim visokim zvaničnicima.
Bijela kuća je saopštila da je predlog „usavršen“, iako detalji nisu potvrđeni.
Putin, koji smatra da Rusija ima inicijativu na bojnom polju, djelovao je nepokolebljivo po pitanju njegovih zahtjeva još prošle nedjelje, dok je Zelenski više puta rekao da nikada neće odustati od kontrole nad istočnim ukrajinskim regionima.
Dok su u Moskvi trajali pregovori, Tramp je rekao da sukob nije bilo lako riješiti, opisujući ga kao „haos“.
U intervjuu za Foks njuz, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da su SAD „postigle izvjestan napredak“ posljednjih nedjelja, ali je odbio da govori o tome koliko je uvjeren da se može postići dogovor, rekavši da mnogo toga zavisi od ruskog predsjednika.
„Odluke, u slučaju Rusije, mora da donese samo Putin – ne njegovi savjetnici, već samo on“, naglasio je.
Evropski saveznici Kijeva su se suprotstavili prvobitnom američkom planu od 28 tačaka, uklonivši mnoge sporne djelove, poput priznanja Donjecka i Luganska kao de fakto ruskih.
Od kako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, desetine hiljada vojnika je ubijeno ili ranjeno, prema podacima Ujedinjenih nacija (UN).
Civilni objekti, među kojima su vrtići, bolnice i stambene zgrade, uništeni su ili teško oštećeni u dosadašnjem toku rata.
Sukob dvije bivše sovjetske države datira iz 2014. godine kada je proruski predsjednik Ukrajine svrgnut, a Rusija je odgovorila aneksijom Krima i podrškom oružanim ustancima u istočnoj Ukrajini.
Driskol (39) je najmlađi vojni sekretar SAD u istoriji, kao i bivši prijatelj iz razreda i bliski saveznik potpredsednika države, Džeja Dija Vensa.
Postao je centralna figura u pregovorima o okončanju rata kada je u novembru iznenadno priključen delegaciji u ukrajinskoj prijestonici Kijevu – ubrzo pošto su procurjeli američki mirovni planovi.
Driskol je promovisan kao potencijalni budući ministar odbrane SAD.
On ima „moćnu kombinaciju iskustava da služi kao pokretač poremećaja i agent promjena“, izjavio je Tramp, kada ga je nominovao za ministra vojske, na početku drugog mandata.
Vitkof, biznismen koji se bavi nekretninama i Trampov partner za golf, prvobitno je imenovan za specijalnog izaslanika SAD za Bliski istok, ali je kasnije postao ključni igrač u američkim pregovorima sa Rusijom.
Kritikovan je zbog toga što je izgledalo kao da je dao prioritet zahtjevima Moskve za okončanje rata i 2025. godine je nekoliko puta posjetio rusku prijestonicu, a ne Kijev.
Ovo je bila njegova šesta poznata posjeta Moskvi zbog sastanka sa Putinom.
Rubio, državni sekretar i samim tim najviši diplomata zemlje, predvodio je američku delegaciju u Ženevi gde je najnovija verzija mirovnog plana prošla kroz izmjene.
U odnosu na druge članove Trampovog tima, za njega tvrde da je bio najkritičniji prema Rusiji.
Tokom mirovnih pregovora na Floridi, održanim poslefnjeg vikenda u novembru izjavio je da posljednja runda diplomatije „nije bila samo o uslovima koji okončavaju borbe“.
„Radi se i o uslovima koji će Ukrajini omogućiti dugoročni prosperitet. Mislim da smo danas na tome radili, ali još ima posla“, dodao je.
Kušner je Trampov zet i ključna figura tokom predsjednikovog prvog mandata u ulozi višeg savjetnika.
Poznat je po međunarodnim poslovnim vezama i razvoju nekretnina.
Ovaj 44-godišnjak nema zvaničnu ulogu u trenutnoj Trampovoj administraciji, ali je bio savjetnik Bijele kuće tokom diplomatskih razgovora u ovom drugom mandatu.
Čini se da se tek nedavno uključio u mirovne pregovore o Ukrajini.
Podnio je ostavku pošto su mu pripadnici agencije za borbu protiv korupcije pretresli stan u Kijevu.
Jermak je prethodno bio dugogodišnji šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i glavni pregovarač zemlje.
Kao šef kabineta, imao je ogromnu moć u vrhu vlade i Zelenski ga je imenovao da vodi ključne mirovne pregovore.
Umerov je šef Savjeta za bezbjednost Ukrajine i zamijenio je Jermaka kao glavnog pregovarača tokom pregovora na Floridi krajem novembra.
Bio je veteran mirovnih pregovora na početku rata, a potom postavljen za ministar odbrane Ukrajine što je obavljao do jula 2025. godine.
Nije jasno da li će njegovo učešće u pregovorima ponovo pokrenuti Kijev ili će rezultirati nedostatkom kontinuiteta, kaže Džejms Voterhaus, BBC-jev dopisnik iz Ukrajine.
Dmitrijev je stalni član američko-ruskih diplomatskih inicijativa od početka Trampovog drugog predsjedničkog mandata.
Nekada je radio i živio u SAD i ima više iskustva u sklapanju poslovnih ugovora nego u diplomatiji ili vojsci.
Za razliku od većine ljudi iz Putinovog okruženja, on se osjeća prijatno u američkom TV studiju.
Pažljivo hvali Trampove diplomatske vještine, dok zapadnim gledaocima predstavlja narativ ruske vlade na njihovom jeziku.
Nacrt mirovnog plana koji se pojavio u novembru uslijedio je poslije navodnog trodnevnog sastanka između Dmitrijeva i Vitkofa u Majamiju.
Ušakov savjetuje Putina o spoljnoj politici od 2012. godine, a bio je i ambasador Rusije u Americi od 1998. do 2008. godine.
U procurjelom razgovoru sa Vitkofom, koji je objavio Blumberg, djelovalo je kao da želi da Tramp razgovara sa Putinom kako bi se unaprijedili pregovori.
„Evropski plan je na prvi pogled potpuno nekonstruktivan i ne funkcioniše za nas“, izjavio je krajem novembra u Moskvi.
Medinski je jedan od Putinovih glavnih saradnika.
Bio je ključni član ruskog pregovaračkog tima od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Bivši je ministar kulture poznat kao konzervativac, koji je pomogao u pisanju novog ruskog školskog udžbenika u kojem se opravdava rat.
Rođen je u Smili, gradu u centralnoj Ukrajini.
