Na susretu u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu su Ukrajina i njeni saveznici dali startni signal za osnivanje međunarodnog specijalnog tribunala za ruski napad na Ukrajinu. Pripreme za osnivanje tog suda već je obavio Savjet Evrope, kaže se u zajedničkom saopštenju koje je objavilo ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova.
U petak je u Ukrajinu došlo 30 ministara spoljnih poslova, među kojima je bio i novi njemački šef diplomatije Johan Vadeful, kako bi potpisali saopštenje.
Ova odluka se može tumačiti kao signal ruskom predsejdniku Vladimiru Putinu, koji je u isto vrijeme u Moskvi uz vojnu paradu obilježavao godišnjicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i tom prilikom ponovo opravdavao napad na Ukrajinu.
Tribunal će „obezbijediti da glavni krivci za agresiju na Ukrajinu budu pozvani na odgovornost“, rekla je šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas. Ona je dodala da je ruski rat u epohi informacija dobro dokumentovan i „nema prostora za nekažnjivost“,
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se uključio preko videa i rekao da je moralna dužnost Evrope da Rusiju pozove na odgovornost zbog rata.
Sud bi trebalo da radi pri Savjetu Evrope, koji je poslije Drugog svjetskog rata osnovan prije svega radi zaštite ljudskih prava. Sjedište tribunala bi trebalo da bude u holandskom Hagu, gdje se već nalazi nekoliko međunarodno-pravnih organizacija. Presude bi se izricale i u odustvu optuženih. Predviđeno je da se angažuje 15 sudija koji bi imali mandat po devet godina. Evropska unija je procijenila troškove na otprilike milijardu eura.
Za ratne zločine širom svijeta je zapravo nadležan Međunarodni krivični sud. U slučaju Ukrajine on ne može da se aktivira, jer je preduslov da su obje strane u sukobu potpisnice Rimskog statuta i dodatnog protokola.
U države koje se zalažu za osnivanje tribunala spadaju Australija, Norveška, Lihtenštajn, Velika Britanija, Kostarika i Gvatemala. Poslije ponovnog ulaska Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države su povukle svoju podršku.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski rekao je za DW da je „američko povlačenje podrške osnivanju tribunala „jedan od niza ustupaka koju nova američka administracija pravi Vladimiru Putinu“. Dodao je da se još ne može razabrati ni jedan jedini Putinov ustupak. Sikorski se nada da će Tramp sada iz toga „izvući prave zaključke“.
Njemački ministar spoljnih poslova Vadeful je u prvom razgovoru sa američkim kolegom Markom Rubiom rekao da će se on založiti za to da se Vašington vrati u krug podržavalaca osnivanja tribunala. Naglasio je da je „dobar znak da je veliki dio slobodnog svijeta i onih zemalja koje podržavaju poredak zasnovan na pravilima, sada pokrenuo da stvori tu instituciju“.
Još uoči ove političke odluke, stručnjaci su raspravljali o mogućim dometima I ograničenjima takvog tribunala. „Poseban tribunal neće suditi Vladimiru Putinu u odsustvu dok je on predsjednik Rusije“, potvrdio je predstavnik Evropske unije na brifingu u Briselu 10. aprila. Isto važi za premijera Mihaila Mišustina i ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Gleb Boguš s Instituta za njemačko i međunarodno krivično pravo Univerziteta u Kelnu kritikuje upravo ovakav stav koji zapravo potvrđuje imunitet ruske državne elite – dokle god su na dužnostima.
Odluka da se Putinu dodijeli imunitet, tvrdi Boguš, šalje opasnu poruku koja bi mogla da se shvati kao poziv na ignorisanje naloga za Putinovo hapšenje koji je izdao Međunarodi krivični sud (MKS).
Prema planu za tribunal, na osnovu istraga protiv Putina, Lavrova i Mišustina može da se pripremi optužnica. Međutim, dok se ne ukine imunitet, optužnica ne može da se podigne, niti da se izda nalog za hapšenje.
Savjet Evrope ipak smatra da će „formula pronađena za posebno tužilaštvo biti dovoljna da se osigura odgovornost i suzbije nekažnjivost“. Njegovi predstavnici naglašavaju da se međunarodno pravo razvija uprkos preprekama i da „lični imunitet nije blanko dozvola za nekažnjivost“.
Plan za formiranje posebnog tribunala, od 2023. godine izradila je grupa vodećih pravnih stručnjaka, a predstavljen je u martu 2025. godine. On obuhvata ugovor između Ukrajine i Savjeta Evrope, statut, kao i sporazum o upravljanju tribunalom.
Kijev će tribunalu predati rezultate svojih istraga, a u obzir će se uzeti i dokazi koje je prikupio Međunarodni centar za istraživanje ruske invazije na Ukrajine (ICPA) u Hagu. ICPA je osnovan uz podršku Evropske komisije, a sastavljen je od odabranih nacionalnih tužilaca.
Savjet Evrope je odabran kao institucija pod čijim će okriljem tribunal djelovati. Ujedinjene nacije nisu dolazile u obzir, jer bi Rusija, koja u tom tijelu ima pravo veta, takav projekat blokirala u Savjetu bezbjednosti.
Ako se postigne dvotrećinska većina u Savjetu Evrope koja se izjasni za pokretanje rada suda, slijedi ratifikacija u mnogim parlamentima država-članica, što bi moglo da potraje mjesecima. „U ratu se ne mogu očekivati brze mjere“, kaže Gleb Boguš. Prema njegovim riječima, određene političke struje u različitim zemljama mogle bi tribunal da dožive kao eskalaciju sukoba ili kao korak koji otežava pregovore. „To bi znatno moglo da uspori proces ili da ga potpuno zaustavi“, zaključuje on.
