U martu je WFP predvidio da bi 45 miliona ljudi moglo biti gurnuto u nesigurnost snabdijevanja hranom do kraja juna. To bi bilo uz 318 miliona ljudi širom svijeta koji već nemaju sigurnost snabdijevanja hranom.
„Ostajemo pri toj prognozi“, rekao je Karl Skau, rekao je vršilac dužnosti izvršnog direktora WFP-a novinarima UN-a.
On je pojasnio da se do dešava zato što je korelacija između cijena energije i hrane toliko uska na mnogim mjestima, a takođe i zato što u najsiromašnijim zemljama ljudi već troše sav svoj novac na hranu, pa stoga, kada cijene hrane rastu, jedu manje.
WFP je u svom izvještaju naveo da njegovi nalazi ukazuju na to da kriza na Bliskom istoku stvara „značajne posljedice“, posebno na cijene hrane i goriva, te remeti trgovinu.
Pogotovo u već ranjivim zemljama, navela je UN-ova agencija sa sjedištem u Rimu, ti faktori međusobno djeluju i brzo utiču na sigurnost hrane i egzistenciju.
„Očekuje se da će se ti uticaji intenzivirati u predstojećim mjesecima, čak i ako se kriza na Bliskom istoku smiri“, saopšteno je iz WFP.
Skau je naveo i druga globalna žarišta s nesigurnošću hrane, uključujući Sudan, Gazu, južni Liban, Jemen i Haiti, prenosi Fena.
Inače, WFP je morao ograničiti pomoć milionima ljudi u potrebi zbog smanjenja finansiranja, a Skau je pozvao donatore da pojačaju pomoć, posebno za Somaliju i Afganistan „jer će ljudske posljedice nečinjenja biti ogromne“.
