Američki predsjednik Donald Tramp iskoristio je danas govor pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da ustvrdi da je rat sa Iranom spriječio Teheran da dođe do nuklearnog oružja i upozori da bi mogao da „uništi Islamsku Republiku“ ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju sukoba.
Tramp je, predviđajući da će njegova administracija postići mirovni sporazum sa Iranom nakon američkih međuizbora 3. novembra, pozvao druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama u ekonomskoj izolaciji Irana kako bi ga primorale da sjedne za pregovarački sto.
„Moram da donesem veliku odluku. Hoće li sa Iranom biti postignut dogovor koji će im omogućiti da se obnove i izgrade zemlju mnogo uspješniju nego ikada ranije?“, rekao je Tramp. „Ili da uništim Islamsku Republiku i to učinim brzo, ne dajući im više nikada priliku da ubijaju i uništavaju ljude i države?“
Tramp je dodao: „Da li da ih otjeram u pakao, bez ikakve šanse za opstanak i bez nade u budućnost i generacije koje dolaze? Ipak, vjerujem da ćemo postići dogovor odmah poslije izbora.“
Tramp je u govoru rat sa Iranom opravdao tvrdnjom da je njime spriječeno da Teheran dođe do nuklearnog oružja. Ranije je kao razloge za američko-izraelske napade u februaru navodio i iranski nuklearni program, podršku Teherana oružanim grupama u regionu i mogućnost promjene režima.
Iran uporno negira da nastoji da razvije nuklearno oružje.
Ispred sjedišta Ujedinjenih nacija okupilo se nekoliko desetina demonstranata koji se protive iranskim vlastima, a neki od njih nosili su transparente sa pozivima na slobodu i demokratiju i osudama diktature.
„Vjerujem da ćemo postići dogovor odmah poslije izbora, jer nema smisla da ga ne postignu. Čekaju da vide kako ću proći na međuizborima“, rekao je Tramp u govoru pred GS UN.
Osim što je branio odluku o napadu na Iran, očekivalo se da će Tramp govor iskoristiti i za kritiku Ujedinjenih nacija, ističući napore svoje administracije da spriječi UN i druga međunarodna tijela da zadiru u suverenitet SAD ili promovišu ono što administracija smatra ljevičarskom agendom, rekao je zvaničnik Bijele kuće koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.
Tramp je pozvao i države članice Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da napuste tu instituciju, koju je nazvao „nekontrolisanom“ i „zlom grupom ljudi“. Poručio je da SAD neće dozvoliti da američki vojnici budu izloženi, kako je rekao, montiranim procesima pred „antiameričkim tribunalom“.
On je prošle godine izazvao buru ratobornim govorom pred UN, poručivši da druge zemlje „idu pravo u pakao“, između ostalog zbog klimatske politike i masovnih migracija.
Tim govorom je počeo dan intenzivne diplomatije na visokom nivou u UN, tokom kojeg bi Tramp trebalo da se sastane sa više od dvanaest svjetskih lidera, dok ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini nastavljaju da predstavljaju izazov za njegovu spoljnopolitičku agendu.
Nakon govora, Tramp bi trebalo da se sastane sa najmanje 11 svjetskih lidera, na bilateralnim sastancima ili u grupnom formatu.
Kasnije danas, Tramp će se sastati sa britanskim premijerom Endijem Bernamom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, privremenom liderkom Venecuele Delsi Rodrigez, danskom premijerkom Mete Frederiksen, premijerom Grenlanda Jensom-Frederikom Nilsenom, kao i predstavnicima zalivskih država – Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Bahreina, Kuvajta i Katara.
U večernjim satima mogao bi, makar nakratko, da se sastane sa još desetinama lidera na prijemu za šefove država i vlada. Tramp se u ponedjeljak sastao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, a moguće su i dodatne izmjene njegovog rasporeda za danas.
Duga lista sastanaka sa stranim liderima odražava usmjerenost američkog predsjednika na spoljnu politiku tokom drugog mandata, u kojem je pokrenuo više ratova, doveo u pitanje dugogodišnja savezništva, prijetio saveznicima invazijom i pokušavao da posreduje u više od deset sukoba, sa različitim stepenom uspjeha.
Američko-izraelski rat protiv Irana imao je posebno velike posljedice, podigavši cijene goriva širom svijeta, oborivši Trampov rejting i stvorivši dodatni izazov za republikance koji učestvuju na izborima za Kongres 3. novembra. Anketa Rojtersa i Ipsosa objavljena u ponedjeljak pokazala je da je Trampov rejting pao na najniži nivo do sada, 32 odsto, dok je među republikancima raslo nezadovoljstvo načinom na koji se nosi sa troškovima života.
Među sastancima koji će se posebno pratiti biće susret Trampa sa liderima šest zalivskih država, od kojih su mnogi zabrinuti zbog nedavnog napredovanja Huta, militanata koje podržava Iran. Huti su zauzeli velike djelove Jemena, napadali Saudijsku Arabiju, saveznicu SAD, a i dalje predstavljaju prijetnju plovidbi kroz strateški moreuz Bab el-Mandeb.
Politički saveznici i protivnici pažljivo će pratiti i prvi Trampov sastanak sa liderkom Venecuele Delsi Rodrigez, koja je došla na vlast uz podršku Trampove administracije nakon što su američke snage u januaru zarobile predsjednika Nikolasa Madura i odvele ga u Njujork, gdje se suočava sa optužbama za trgovinu drogom.
Trampovi saveznici navode da SAD sarađuju sa Rodrigez kako bi otvorile naftni sektor Venecuele za američke investicije, dok demokrate i pojedini republikanci tvrde da njegova administracija nije učinila dovoljno da izvrši pritisak za održavanje novih izbora u toj južnoameričkoj zemlji.
Tokom sastanka sa liderima Danske i Grenlanda, njenom prekomorskom teritorijom, Tramp bi trebalo da potpiše sporazum kojim se predviđa povećanje američkog vojnog prisustva na ostrvu, uz ograničavanje prisustva geopolitičkih suparnika.
Danski i grenlandski zvaničnici se nadaju da će sporazum staviti tačku na ranije Trampove izjave u kojima je sugerisao da bi Grenland mogao da preuzme silom.
Sjedinjene Države će „odmah započeti proces uspostavljanja velikog vojnog prisustva“ na Grenlandu, uključujući „dvije veoma velike vojne baze“, rekao je Tramp u govoru u UN.
