Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp nastoji da poveća kontrolu nad svime što federalna vlada i njene agencije rade, a niz smjena pokazaće dokle bi mogao da ide u toj svojoj namjeri.
Tokom samo tri dana krajem prošlog mjeseca, republikanski predsjednik pokrenuo je postupak za razrješenje guvernerke Federalnih rezervi Lise Kuk, direktorice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Suzan Monarez i regulatora željeznica Roberta Primusa.
Ovi potezi naglašavaju Trampovu želju da ostvari uticaj u sektorima koji se obično smatraju nezavisnim od direktne političke kontrole i mogli bi imati velike posljedice za finansijska tržišta, zdravstvenu politiku i povjerenje javnosti u institucije.
Prema ocjeni stručnjaka za predsjednička ovlašćenja, smjene bi mogle da potkopaju povjerenje u agencije čiji je zadatak da informišu privatni sektor i pružaju ekspertizu predsjedniku, dok djeluju izvan domena politike bilo koje stranke. Ako budu dopuštene da ostanu na snazi, nezavisnost i drugih institucija mogla bi biti dovedena u pitanje, ocjenjuje agencija Rojters.
„To je nešto novo, u lošem smislu, i predstavlja značajno prisvajanje moći od strane predsjednika“, rekao je Maks Stijer, predsjednik organizacije „Partnership for Public Service“, koja se bavi zagovaranjem javnog interesa. „Predsjednik ima mnogo moći, ali postoje granice… A danas imamo predsjednika koji ne priznaje nijednu od tih granica.“
Zvaničnici Bijele kuće rekli su da predsjednik djeluje u okviru svojih zakonskih ovlašćenja kako bi sproveo program zbog kojeg je izabran. Administracija je saopštila da su Monarez i Primus smijenjeni zato što se nisu usklađivali s Trampovom agendom, te da žele da se CDC fokusira na svoju osnovnu misiju.
Monarez, koja je položila zakletvu na svoju funkciju prije manje od mjesec dana, protivila se promjenama u vakcinalnoj politici za koje je smatrala da su u suprotnosti s naučnim dokazima, rekao je njen bliski saradnik. Na Primusovim društvenim mrežama nalazile su se objave koje su se mogle tumačiti kao kritične prema politikama Trampove administracije koje nisu imale veze sa željeznicom.
Administracija je optužila Lisu Kuk za hipotekarnu prevaru, što ona negira. Ali Tramp je jasno stavio do znanja da postoji i drugi motiv za njeno razrješenje, rekavši na sjednici kabineta u utorak da će uskoro imati većinu lojalista u odboru guvernera Federalnih rezervi, koji učestvuje u određivanju kamatnih stopa za koje Tramp želi da budu niže.
Kuk je tužila Trampa i Federalne rezerve, tvrdeći da neosnovana optužba za hipotekarnu prevaru ne daje pravni osnov za njeno razrješenje. Monarez je odbila da podnese ostavku. Primus je rekao da je njegovo razrješenje pravno nevažeće.
Većina američkih predsjednika izbjegavala je da komentariše rad Federalnih rezervi, a kamoli da utiče na monetarnu politiku ili uklanja članove odbora guvernera. Nezavisne centralne banke širom svijeta smatraju se ključnim za očuvanje stabilne globalne ekonomije, ali Tramp je često dovodio u pitanje ustaljene norme.
„Ako bude dopušteno da ovo… razrješenje u Federalnim rezervama ostane na snazi, onda će nastati domino-efekat“, rekla je Džejn Maners, vanredna profesorka na Pravnom fakultetu Fordham i stručnjakinja za predsjednička ovlašćenja. „Više nećemo imati administrativnu državu u kojoj donosioci odluka uživaju zaštitu od otvorenog političkog pritiska.“
Tokom sedam mjeseci na funkciji, Tramp je bio agresivan u nastojanju da dominira ne samo federalnom vladom, već i javnim životom nacije.
Prošlog utorka se pridružio nezadovoljnim mušterijama javno tražeći od lanca restorana „Cracker Barrel“ da odustane od planirane promjene logotipa, što je kompanija i učinila kasnije tog dana. Zaobišao je dugogodišnje republikansko nepisano pravilo pregovarajući o sporazumima kojima bi američka vlada preuzela 10% udjela u proizvođaču čipova Intel i ostvarila prihod od prodaje njegovog rivala Nvidia. Traži i nova ovlašćenja nad privatnim univerzitetima, koristeći njihovo javno finansiranje kao sredstvo pritiska.
Bijela kuća insistira da je Trampov sveukupni pristup primjeren i brani odluke o smjenama.
„Administracija Donalda Trampa koristi svaku polugu moći koju su izvršnoj vlasti dodijelili Ustav i Kongres kako bi sprovela agendu ‘Amerika na prvom mjestu’ kojom je predsjednik i izabran“, rekla je portparolka Bijele kuće Tejlor Rodžers.
„Predsjednik Tramp održava obećanje da će interese američkog naroda staviti iznad stranih zemalja, akademskih kula od slonovače, neizabranih birokrata i otuđenih ‘voukstera’.“
Razmišljajući o mogućnosti slanja trupa da patroliraju Čikagom, koji je pod kontrolom demokrata, Tramp je izjavio „imam pravo da radim sve što poželim“.
Za razliku od ranijih ambicioznih američkih predsjednika, od Abrahama Linkolna do Frenklina D. Ruzvelta, aktuelni vrhovni komandant do sada se suočavao s vrlo malo protivljenja od ravnopravnih grana vlasti – Kongresa i Vrhovnog suda.
Smijenio je zvaničnike za koje se smatralo da su u sukobu s njegovom agendom, postavio saradnike iz Bijele kuće da nadgledaju njihov rad, koristio pravna ovlašćenja da ih nadvlada i unaprijedio zvaničnike poput predsjednika Federalne komisije za komunikacije Brendana Kara i direktora Federalne agencije za stambene finansije Vilijama Pulta, koji su se obračunavali s njegovim protivnicima.
„Prethodni predsjednici su poštovali potrebu za nestranačkim, stručnim procjenama agencija. ‘Nestranačke, stručne procjene’ nemaju mjesto u Trampovom pogledu na vladu. On manje-više smatra federalnu vladu dijelom Tramp organizacije i želi da je vodi na isti način“, rekao je za Rojters Danijel Farber, profesor prava na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju.
Vrhovni sud, u kojem dominira konzervativna većina, odobrio je neka Trampova pozivanja na izvršna ovlašćenja, uključujući i njegovo pravo da smijeni članove nominalno nezavisnih regulatornih agencija.
Sud je nagovijestio određene granice u nedavnoj presudi, sugerišući da se takva ovlašćenja možda ne odnose u potpunosti na Federalne rezerve. Tramp je, čini se, spreman je da to pitanje stavi na probu.
