Rusija se protivi mogućem raspoređivanju evropskog kontingenta vojnika u Ukrajini u slučaju postizanja mira sa Moskvom, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, u momentu dok Evropljani i Amerikanci razmišljaju o periodu posle završetka konflikta.
„Svakako nismo zadovoljni predlozima izrečenim u ime predstavnika tima izabranog američkog predsjednika (Donalda Trampa) koji predviđaju odlaganje pristupanja Ukrajine NATO-u na 20 godina, kao i uvođenje kontingenta za održavanje mira sastavljenog od ‘britanskih i evropskih snaga’ u Ukrajini“, rekao je Lavrov u izjavi agenciji Tas koju je ministarstvo objavilo danas.
Posljednjih nekoliko sedmica spekuliše se o mogućim budućim mirovnim pregovorima o Ukrajini, poslije gotovo tri godine sukoba u kome je poginulo i ranjeno stotine hiljada ljudi.
Među idejama koje razmatraju evropske zemlje i Vašingon je raspoređivanje evropskog vojnog kontingenta u Ukrajini, duž linije fronta koji se proteže na oko 1.000 kilometara.
Taj predlog koji su pokrenuli francuski i poljski predsjednik Emanuel Makron i Donlad Tusk u Varšavi sredinom decembra, mogao bi da uključuje vojske zemalja članica NATO-a, ili one koje imaju nuklearno oružje kao što su Francuska i Velika Britanija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 16. decembra rekao da je „očigledno preuranjeno govoriti o vojnicima za održavanje mira“.
Evropljani strahuju da će se SAD prestati da pomažu Ukrajini, odnosno da će izvršiti pritisak da se postigne sporazum štetan za Kijev, nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću 20. januara.
Novoizabrani američki predsjednik pozvao je na momentalni prekid vatre i rekao da može da osigura mirovni sporazum u roku od 24 časa, ali nije dao detalje tog plana.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da hoće veće isporuke oružja i garancije bezbjednosti od svojih zapadnih saveznika, prije bilo kakvih pregovora sa Moskvom.
Vladimir Putin traži odustajanje od pristupanja Ukrajine NATO-u, kao i da Rusija zadrži ukrajinske teritorije koje je anektirala.
