Proevropska partija predsjednice Maje Sandu ubjedljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u Moldaviji održanim u nedjelju, potvrđujući zapadni put ove bivše sovjetske republike sa 2,4 miliona stanovnika.
“Ovo nije samo pobjeda jedne partije, ovo je pobjeda Moldavije. Evropski put je naš pravac naprijed”, poručila je Sandu.
Vladajuća Stranka akcije i solidarnosti (PAS) osvojila je 50,2 odsto glasova, naspram 24,2 odsto koliko je dobio proruski Patriotski blok. Uvjerljiva pobjeda ostvarena je uprkos brojnim izvještajima o ruskom miješanju i nizu potresa koji su, kako navodi “Gardijan”, mogli srušiti svaku aktuelnu vlast.
To je bolji rezultat nego što su se zapadni saveznici Moldavije usudili da se nadaju.
“Narod Moldavije…je izabrao demokratiju, reforme i evropsku budućnost, uprkos pritiscima i miješanju Rusije”, poručio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Lideri Francuske, Njemačke i Poljske u zajedničkom saopštenju čestitali su Moldaviji na “mirnom održavanju izbora, uprkos dosad nezabilježenom miješanju Rusije, uključujući šeme kupovine glasova i dezinformacije”.
Međutim, Moskva, koja negira optužbe za miješanje, optužila je moldavske vlasti da su spriječile stotine hiljada svojih građana koji žive u Rusiji da glasaju, obezbijedivši samo dva biračka mjesta za veliku dijasporu.
Igor Dodon, kopredsjednik Patriotskog bloka i bivši predsjednik Moldavije, rekao je da je njegova partija podnijela dokumenta Centralnoj izbornoj komisiji koja dokazuju nepravilnosti u glasanju, prenio je Rojters.
“PAS se drži vlasti preko glasova dijaspore”, poručio je Dodon, misleći na veliki broj Moldavaca koji žive i rade u Evropi, dok je oko stotinu pristalica opozicije protestovalo ispred parlamenta.
Od posljednjih parlamentarnih izbora 2021. godine, ruska invazija u punom obimu na Ukrajinu dovela je do naseljavanja 135.000 ljudi u Moldaviji, što je najveći broj ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u svijetu, kao i do skoka cijena energenata koji je izazvao vrtoglavi rast inflacije na 34 odsto. Patriotski blok i druge opozicione grupe pokušali su da iskoriste nezadovoljstvo birača zbog ekonomskih teškoća i sporog tempa reformi. Inflacija je i dalje visoka, oko sedam odsto, dok Moldavci snose i veće troškove za energente iz uvoza.
Anastasija Pociumban iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose rekla je da je PAS sada pred ogromnim izazovom da “premosti podjele” u zemlji i skeptičnijim Moldavcimabolje objasni koristi od pristupanja EU.
Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), koja je poslala posmatračku misiju u Moldaviju, saopštila je da su izbori bili konkurentni uprkos nedostacima.
Izbori su pokazali “visok nivo posvećenosti demokratiji uprkos nezabilježenim hibridnim prijetnjama koje dolaze iz Rusije”, rekla je Paula Kardoso, koordinatorka misije OEBS-a.
Međutim, Kardoso je istakla da je odluka vlasti da nekoliko dana uoči izbora zabrani učešće dvjema strankama “ograničila njihovo pravo da traže djelotvoran pravni lijek”. Stranke su isključene zbog optužbi za nezakonito finansiranje.
PAS je sada pred ogromnim izazovom da premosti podjele u zemlji i bolje objasni koristi od pristupanja EU skeptičnijim Moldavcima
Sandu, bivša zvaničnica Svjetske banke koja je 2024. ponovo izabrana za predsjednicu, želi da Moldavija do 2030. postane članica EU. “Gardijan” piše da bi sa sigurnom parlamentarnom većinom, a ne podijeljenom koalicijom kakvu su mnogi anketari predviđali, trebalo da bude lakše sprovesti zahtjevne političke i ekonomske reforme potrebne za ulazak u Uniju.
Britanski list ističe da je to jednako važan rezultat i za EU, koja je uložila politički kapital u Moldaviju. Evropska komisija je obećala 1,9 milijardi eura u vidu grantova i povoljnih kredita za izgradnju infrastrukture, poput puteva, bolnica i internet kablova, kako bi podstakla ekonomiju i ubrzala približavanje Moldavije jedinstvenom evropskom tržištu.
Međutim, uzdahe olakšanja prati i svijest da je ovo samo jedno poglavlje u dugoj priči, navodi se u analizi. “Borba nije završena”, poručila je bivša premijerka Moldavije Natalija Gavrilita na bezbjednosnoj konferenciji juče u Varšavi. “Naravno, vrlo smo odlučni da sprovedemo reforme uprkos svim izazovima, ograničenim kapacitetima i svemu ostalom”, kazala je.
Klara Volintiru, šefica kancelarije Njemačkog Maršalovog fonda u Bukureštu, rekla je da je očigledno da mobilizacija birača u korist proruskog Patriotskog bloka nije bila masovna. Ali to, upozorila je, ne znači da su ruske “taktike manipulacije i miješanja” propale, jer je rusko uplitanje usmjereno na čitav izborni ciklus, a ne samo na nedjeljno glasanje.
“Cilj ruskog miješanja jeste da pojača društveno nepovjerenje, da umanji povjerenje koje građani Moldavije imaju ne samo u svoju vladu i predsjednicu, već i u svoju evropsku budućnost”, ocijenila je.
Uoči glasanja, moldavske vlasti su optužile Rusiju da je potrošila stotine miliona eura u pokušaju da preokrene rezultate. Desetine muškaraca uhapšene su pod sumnjom da su putovali u Srbiju na obuku za probijanje policijskih kordona i pružanje otpora bezbjednosnim snagama. U međuvremenu, istraga agencije Rojters je otkrila da su pravoslavni sveštenici u ovoj izrazito religioznoj zemlji išli na putovanja u Rusiju o trošku domaćina i dobijali i do 1.200 eura – više nego dvostruko od prosječne mjesečne plate – u zamjenu za promovisanje antizapadnih narativa.
Volintiru je rekla da je Moldavija “laboratorija” u kojoj Rusija testira “širok spektar sredstava i taktika” koje bi se mogle primijeniti i u drugim evropskim demokratijama. Analitičarka se pozvala na neobjavljeno istraživanje moldavskog vladinog StratCom centra, u koje je imala uvid, a koje je pokazalo da 70 odsto stanovništva osjeća pojačan nivo zabrinutosti.
“U društvu vlada široko rasprostranjena zabrinutost i strah. A to je krajnji cilj ruskog miješanja, ne samo da se promoviše jedna ili druga politička opcija, već da se dovede u pitanje čitav demokratski proces ili da se nad njim nadvije sumnja”.
U takvim okolnostima, Moldavija istrajava u ambicioznom cilju da do 2030. postane članica EU, piše “Gardijan” ističući da je to visoko postavljena ljestvica. Tokom proteklih 18 godina, EU je primila samo jednu zemlju, Hrvatsku, usred raširenog nepovjerenja prema procesu proširenja u zapadnoj Evropi, posebno u Francuskoj, Danskoj i Holandiji, dodaje se u analizi.
Prema predlogu Košte, otvaranje i zatvaranje pregovora i dalje bi zahtijevalo saglasnost svih članica EU, ali bi pregovarački klasteri mogli da se otvaraju uz saglasnost kvalifikovane većine
Mnogi političari tvrde da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila sve. Francuski ministar za evropska pitanja, Benžamen Adad, izjavio je juče na Bezbjednosnom forumu u Varšavi da je nakon “izvjesnog skepticizma u vezi sa proširenjem u Francuskoj … došlo do zaokreta u posljednjih nekoliko godina”, jer ljudi shvataju da je širenje uticaja bloka dalje na Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan “geopolitička nužnost koja će izvoziti bezbjednost i stabilnost za Evropu” i predstavljati ekonomsku priliku.
To, međutim, ne znači da je taj put jasan, navodi “Gardijan”, podsjećajući da su pregovori o članstvu Moldavije u EU zastali jer vlada Mađarske odbija da otvori suštinske pregovore sa Ukrajinom. Kandidature Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU neformalno su povezane, što znači da jedan prigovor može blokirati obje.
Predsjednik Evropskog savjeta Košta, koji predsjedava samitima EU, pokušava da riješi problem ukidanjem zahtjeva da svaki korak u pregovaračkom procesu mora biti usvojen jednoglasno.
Velike prekretnice, poput otvaranja i zatvaranja pregovora, i dalje bi zahtijevale saglasnost svih članica, ali bi pregovarački klasteri mogli da se otvaraju uz saglasnost kvalifikovane većine članica EU. Košta se nada da će se tako održati zamah za Moldaviju, Ukrajinu i zemlje zapadnog Balkana koje teže da postanu članice EU.
Volintiru smatra da je proširenje postalo pitanje političke volje, a ne samo birokratski proces. “Geopolitički pritisci su snažni i mislim da Brisel veoma dobro razumije ozbiljnost situacije”.
