Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado dobitnica je Nobelove nagradu za mir za 2025. godinu za borbu protiv diktature u zemlji, a priznanje je djelimično posvetila predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trampu, koji je više puta tvrdio da upravo on zaslužuje tu nagradu.
Mačado, 58, je izjavila je da je njena nagrada “ogromno priznanje za borbu svih Venecuelanaca” i poručila da računa na podršku predsjednika SAD.
„Posvećujem ovu nagradu napaćenom narodu Venecuele i predsjedniku Trampu, za njegovu odlučnu podršku našoj stvari“, napisala je Mačado u objavi na društvenoj mreži X
“Nalazimo se na pragu pobjede i danas više nego ikad računamo na predsjednika Trampa, narod Sjedinjenih Država, narode Latinske Amerike i demokratske nacije svijeta kao naše glavne saveznike u ostvarenju slobode i demokratije”, dodala je.
Konzervativka, koja živi u ilegali i koju često nazivaju “Gvozdenom damom Venecuele”, proteklu godinu provela je u skrivanju, nakon što se uveliko vjeruje da je njen politički pokret pobijedio predsjednika zemlje Nikolasa Madura na predsjedničkim izborima u julu 2024.
Maduro je odbio da prizna poraz od Mačadinog saveznika, bivšeg diplomate Edmunda Gonsalesa, i pokrenuo žestoku političku represiju koja je primorala Gonsalesa na izgnanstvo, a Mačado na život u ilegali.
Više od godinu dana kasnije, Maduro je i dalje na vlasti i, što je ključno, zadržao je podršku vojske i glavnih međunarodnih saveznika, poput Kine i Rusije. Tramp je posljednjih nedjelja naredio značajno jačanje mornaričkog prisustva uz karipsku obalu Venecuele, za koje neki smatraju da bi moglo biti uvod u neku vrstu operacije promjene režima.
“Neizmjerno vam hvala, ali nadam se da razumijete da je ovo pokret, da je ovo dostignuće čitavog društva. Ja sam samo jedna osoba. Sigurno ne zaslužujem ovu nagradu”, rekla je Mačado sekretaru komiteta za dodjelu nagrade, Kristijanu Bergu Harpvikenu, u telefonskom razgovoru koji je Nobelov komitet objavio na društvenim mrežama.
U saopštenju Nobelovog komiteta povodom dodjele nagrde za mir navodi se da “kada autokrate preuzmu vlast, od presudne je važnosti prepoznati hrabre branioce slobode koji ustaju i pružaju otpor”.
Odabirom Mačado za dobitnicu ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, Nobelov komitet je poslao jasnu poruku zabrinutosti zbog stanja demokratije u svijetu, kazao je za CNN Karim Hagag, direktor Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
“Nobelov komitet je očigledno odlučio da istakne demokratiju kao prioritetno područje, naglašavajući da ova nagrada dolazi u trenutku globalnog nazadovanja demokratskih vrijednosti i normi”, rekao je Hagag.
Mačado, koju mnogi Venecuelanci poznaju jednostavno kao MCM ili Mariju Korinu, bavi se politikom više od dvije decenije i bila je poslanica u Nacionalnoj skupštini Venecuele od 2011. do 2014. godine. Ipak, upravo je tokom obilazaka ekonomski razorene zemlje uoči izbora 2024. godine učvrstila svoj ugled kao najefikasniji i najuticajniji protivnik čavizma. Njeni mitinzi okupljali su ogromne, oduševljene mase, a mnogi pristalice izražavali su gotovo religioznu odanost harizmatičnoj katoličkoj političarki, piše britanski “Gardijan”.
Mačado je prvobitno planirala da se kandiduje za predsjednicu, ali joj je venecuelanski Vrhovni sud, lojalan režimu, zabranio da to učini, pa je na njeno mjesto stupio Gonsales, malo poznati bivši ambasador.
Međutim, uprkos širokoj podršci naroda, Mačado nije univerzalno omiljena.
Pojedini Venecuelanci joj ne vjeruju zbog njenih ranijih, prikrivenih poziva na stranu vojnu intervenciju s ciljem svrgavanja Madura. Ona je 2019. tvrdila da bi samo “stvarna, vjerodostojna, ozbiljna i neposredna prijetnja” upotrebom međunarodne sile mogla ubijediti Madura da napusti vlast.
Drugi su sumnjičavi zbog njenih veza s političarima poput Donalda Trampa i bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara.
Mačado je prva Venecuelanka koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir i šesta dobitnica iz Latinske Amerike.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozdravila je dodjelu nagrade Mačado kao priznanje “jasnim težnjama naroda Venecuele ka slobodnim i poštenim izborima”.
Predsjednik komiteta za dodjelu nagrade, Jurgen Vatne Fridnes, rekao je da se nada da će nagrada podstaći rad venecuelanske opozicije. “Nadamo se da će cijela opozicija dobiti novi zamah da nastavi borbu za mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju”, rekao je Fridnes za Rojters nakon objave nagrade.
Nagrada bi, kako je rekla direktorka za Amerike organizacije Hjuman rajts voč, Huanita Gobertus Estrada, mogla i da ojača međunarodni pritisak na Madurovu administraciju.
Ovogodišnju dodjelu obilježila je agresivna kampanja Donalda Trampa da on zaslužuje da dobije nagradu. Tramp je takođe žestok kritičar Madura.
“Mislim da je glavni zaključak to da komitet ponovo pokazuje svoju nezavisnost, da ne bi dozvolio da ga pokolebaju popularna mišljenja ili politički lideri u dodjeli nagrade”, rekao je Halvard Leira, direktor istraživanja u Norveškom institutu za međunarodne poslove, za Rojters. “Demokratsku opoziciju Venecuele Sjedinjene Države već dugo žele da podrže. Dakle, u tom smislu, bilo bi teško da bilo ko ovo shvati kao uvredu za Trampa.”
Nobelova nagrada za mir, vrijedna 11 miliona švedskih kruna, odnosno oko 1,2 miliona dolara, biće uručena u Oslu 10. decembra, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je ustanovio nagrade u svom testamentu iz 1895. godine.
Nije odmah jasno da li će Mačado moći da prisustvuje ceremoniji dodjele nagrade.
Ukoliko ne prisustvuje, pridružiće se listi dobitnika Nobelove nagrade za mir koji su spriječeni da to učine u 124-godišnjoj istoriji nagrade, među kojima su sovjetski disident Andrej Saharov (1975), Poljak Leh Valensa (1983) i liderka Mjanmara Ang San Su Ći (1991).
Bijela kuća kritikovala je odluku, samo nekoliko dana nakon što je Tramp najavio proboj u pregovorima o zaustavljanju borbi u Gazi između Izraela i Hamasa.
“Predsjednik Tramp će nastaviti da sklapa mirovne sporazume, okončava ratove i spasava živote… Nobelov komitet je dokazao da politiku stavlja ispred mira”, rekao je portparol Bijele kuće, Stiven Čjung, u objavi na mreži X.
Fridnes, predsjednik Nobelovog komiteta, odbio je da kaže šta bi bilo potrebno da Tramp ili neko drugi u budućnosti dobije nagradu, odnosno da li bi napori na okončanju sukoba u Gazi mogli dovesti do priznanja 2026. godine.
“Ako bude nominovan, biće razmotren, ali vrijeme će pokazati”, rekao je Fridnes.
“Naš zadatak nije da govorimo drugim ljudima ili državama šta da rade – naš zadatak je da dodjeljujemo Nobelovu nagradu za mir… Dakle, vidjećemo sljedeće godine.”
Komitet je donio konačnu odluku prije nego što je u srijedu objavljen sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u okviru prve faze Trampove inicijative za okončanje rata u Gazi.
