On je u razgovoru za RIA Novosti rekao da je Moskva više puta jasno saopštila da ne planira napad na saveznike NATO-a, ali je ocijenio da Alijansa svoju politiku gradi na stalnom traženju spoljnog neprijatelja.
„Više puta smo izjavili da ne namjeravamo da napadamo saveznike NATO-a“, poručio je Maslenikov.
Prema njegovim riječima, NATO „ne može da postoji bez spoljnog neprijatelja“, zbog čega, kako je naveo, taj savez neprestano nastoji da ga pronađe i politički iskoristi. Maslenikov je ocijenio da je Sjevernoatlantska alijansa „a priori usmjerena ka konfrontaciji“, kao i ostvarivanju svojih interesa silom, umjesto saradnjom koja bi doprinijela jačanju bezbjednosti i stabilnosti.
Ruski diplomata naglasio je da Moskva ne odbacuje razgovor sa NATO-om, ali da takav dijalog, kako je naveo, ne može biti vođen na osnovu ultimatuma i ignorisanja ruskih bezbjednosnih interesa. Osnovni uslov za to, prema njegovim riječima, jeste poštovanje temeljnih principa međunarodne bezbjednosti, među kojima Rusija posebno ističe nedjeljivost bezbjednosti.
Izjava Maslenikova uslijedila je nakon samita NATO-a u Ankari, održanog 8. jula, na kojem su lideri Alijanse u završnoj deklaraciji ponovo označili Rusiju kao „dugoročnu prijetnju“ evroatlantskoj bezbjednosti i stabilnosti. U istom dokumentu članice NATO-a potvrdile su privrženost članu 5 Vašingtonskog ugovora, odnosno principu da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Ankarska deklaracija predviđa nastavak jačanja odbrambenih kapaciteta Alijanse, kao i više od 50 milijardi dolara novih nabavki naoružanja i vojne opreme. Članice NATO-a najavile su i 70 milijardi eura vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu tokom 2026. godine, uz namjeru da podrška bude nastavljena i 2027. godine.
Moskva je ranije kritikovala odluke donesene na samitu u Turskoj, ocjenjujući da NATO nastavlja kurs militarizacije Evrope i priprema za konfrontaciju sa Rusijom. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je nakon samita da su prioriteti Alijanse ostali isti – jačanje vojnih kapaciteta, pomoć Ukrajini i politika usmjerena protiv Moskve.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 4. juna, na sastanku sa rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija, tvrdnje o mogućnosti ruskog napada na NATO nazvao besmislicom i provokacijom, ističući da se takve izjave koriste za opravdavanje daljeg naoružavanja i širenja vojne infrastrukture Alijanse.
