Francuski predsjednik Emanuel Makron kritikovao je krajnje desničarske političke snage, posebno Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, optužujući ih da doprinose širenju rasizma u društvu. Njegove izjave uslijedile su nakon ubistva koje se, prema navodima tužilaštva, dogodilo iz rasističkih pobuda u pariškom predgrađu Trape, čime je dodatno intenzivirana rasprava o rasizmu i političkoj odgovornosti u Francuskoj, prenosi Reuters.
U napadu je jedna osoba izgubila život, dok je sedam ljudi povrijeđeno. Slučaj je izazvao oštre reakcije političara i otvorio pitanje uticaja političkog govora i medija na međunacionalne odnose, u trenutku kada se Francuska suočava s izraženim društvenim podjelama i približavanjem predsjedničkih izbora.
„Postoje politički pokreti koji su doprinijeli tome da se u javnom prostoru izgube određene granice i da rasizam postane rasprostranjeniji“, rekao je Makron u intervjuu s jutjuberom Hugom Dekriptom, objavljenom prethodne večeri. Kao odgovorne naveo je Nacionalno okupljanje i političke aktere povezane s tom strankom.
Iz Nacionalnog okupljanja odbacili su predsjednikove optužbe. Poslanik Žan-Filip Tangi izjavio je za televiziju TF1 da Makron, koji je na čelu države gotovo devet godina, snosi odgovornost za pogoršanje društvenih odnosa i porast antisemitizma, homofobije i mržnje.
Slučaj ubistva 26-godišnjeg Penga Bosija Vangija potresao je Trape, grad udaljen oko 20 kilometara jugozapadno od Pariza. Nakon incidenta, predstavnici različitih političkih opcija počeli su međusobno da razmjenjuju optužbe za podsticanje rasizma.
Prema informacijama protivterorističkog tužilaštva, 39-godišnji osumnjičeni, identifikovan kao Kevin T., tokom saslušanja priznao je da je tražio osobe afričkog ili muslimanskog porijekla. Kod njega su pronađeni primjerak Hitlerove knjige „Majn kampf“ i naljepnice s obilježjima Nacionalnog okupljanja. Ipak, osumnjičeni je negirao da podržava bilo koju političku stranku.
Dodatne polemike izazvale su izjave predstavnika krajnje desnice o samom gradu. Senatorka Nacionalnog okupljanja Edviž Dijaz podržala je raniju ocjenu Žordana Bardele, lidera stranke, koji je Trape 2021. godine opisao kao „mini-islamsku državu“. Dijaz je poručila da u takvoj karakterizaciji ne vidi ništa sporno.
Zineb Alami, advokatica oca ubijenog mladića, upozorila je na posljedice javnog diskursa u kojem se pojedine grupe stanovništva kontinuirano predstavljaju kao sumnjive ili nepoželjne.
„Riječi imaju težinu“, istakla je Alami, ukazujući na atmosferu koju takva retorika može da stvori.
U međuvremenu, brojni desničarski političari, među kojima je i Bardela, kao i pojedini medijski komentatori, povezivali su imigraciju s neredima i pljačkama koji su izbili nakon nedavnih protesta. Za takve tvrdnje, međutim, nijesu predočili dokaze. Učesnici nedjeljnog skupa posvećenog sjećanju na Vangija kritikovali su, s druge strane, medije, optužujući ih da svojim izvještavanjem doprinose širenju rasne mržnje.
Makronova manjinska centristička vlada našla se pod pritiskom i zbog optužbi da ne preduzima dovoljno odlučne mjere protiv rasizma i sve veće prihvaćenosti krajnje desničarskih ideja.
Sociološkinja Solen Brun ocijenila je da se uticaj takvih stavova više ne ograničava na Nacionalno okupljanje, već da se oni sve više pojavljuju i unutar struktura vlasti.
Posebnu raspravu izazvala je izjava ministarke za ravnopravnost polova i borbu protiv diskriminacije Orore Berže. Ona se prošlog mjeseca izjasnila da je legitimno razgovarati o teoriji zavjere poznatoj kao „velika zamjena“, prema kojoj se stanovništvo evropskih zemalja navodno planski mijenja doseljavanjem ljudi drugih etničkih i vjerskih pripadnosti.
Berže je ove sedmice u parlamentu pozvana da povuče tu izjavu. Teorija „velike zamjene“ često se pojavljuje u ekstremističkoj retorici, a pojedini počinioci desničarskih napada širom svijeta navodili su je kao motiv za svoje postupke.
Napetosti su dodatno porasle nakon što su vlasti saopštile da su aktivisti krajnje desnice prošle sedmice zabilježeni u više od deset francuskih gradova, gdje su, prema navodima zvaničnika, tražili sukobe s demonstrantima.
Niz incidenata i međusobnih optužbi ponovo je otvorio pitanje granica političkog govora u Francuskoj, kao i odgovornosti političkih i medijskih aktera za atmosferu u društvu uoči narednih predsjedničkih izbora.
