Lideri EU posećuju Ukrajinu u znak podrške nakon kritika

Lideri EU posećuju Ukrajinu u znak podrške nakon kritika

Lideri Njemačke, Francuske i Italije, koje je Kijev u prošlosti kritikovao zbog podrške koju smatra previše opreznim, posetili su Ukrajinu u četvrtak u znak solidarnosti sa zemljom koja se zalaže za oružje kako bi se odbranila od ruske invazije, prenosi Rojters.

„To je važan trenutak. To je poruka jedinstva koju šaljemo Ukrajincima“, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron nakon što je noćnim vozom ušao u Kijev zajedno sa Olafom Šolcom i Italijanom Mariom Dragijem. Njima se pridružio i predsjednik Rumunije Klaus Johanis.

Na bojnom polju, ukrajinski zvaničnici su rekli da se njihove trupe još uvek bore protiv masovnog ruskog bombardovanja u istočnom gradu Sijerodonjecku i opisali novi napredak u kontraofanzivi na jugu.

Ali oni su rekli da bitke na oba glavna fronta zavise od dobijanja veće pomoći sa Zapada, posebno artiljerije da se suprotstavi velikoj prednosti Rusije u vatrenoj moći.

Predsjednik Vladimir Zelenski zahvalio se na posjeti.
Evropljani u objavi na društvenim mrežama zbog njihove „solidarnosti sa našom zemljom i narodom“. Ali nekoliko sati ranije, rekao je svojim sunarodnicima u noćnom video obraćanju: „Svakog dana se borim da Ukrajina dobije oružje i opremu koja joj je potrebna“.

Sirene za vazdušni napad oglasile su se u Kijevu dok je posjeta evropskih lidera počela. Oni su obišli Irpin, grad koji je razoren početkom rata, sjeveroistočno od glavnog grada gde su ruske snage koje su se povlačile ostavile leševe na ulicama.

Primećujući grafite na zidu na kojima je pisalo „Napravi Evropu, a ne rat“, Makron je rekao: „Veoma je dirljivo videti to. Ovo je prava poruka“.
Poseta je trajala nedeljama da se organizuje, dok su tri najmoćnija lidera EU odbranila kritike zbog stavova koji su opisani kao previše poštovani prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Kritičari su uporedili Makrona i Šolca sa Britancem Borisom Džonsonom koji je posetio Kijev pre više od dva mjeseca.

Ipak, zajedničko putovanje imalo je simboliku u ključnom trenutku – dan pre nego što se očekuje da će izvršna komisija EU preporučiti nastavak nastojanja Ukrajine za pridruživanje bloku, što se očekuje da će lideri EU podržati na samitu sledeće nedelje.

Ministri odbrane NATO-a takođe su se sastali u Briselu, za koje se očekuje da će objaviti još obećanja o naoružanju za Kijev. Američki predsjednik Džo Bajden obećao je u srijedu novu pomoć u vrijednosti od milijardu dolara, uključujući protivbrodske raketne sisteme, artiljerijske rakete i metke za haubice.
Šolc, Makron i Dragi kažu da su jaki pristalice Ukrajine koji su preduzeli praktične korake da smanje zavisnost Evrope od ruske energije i pronađu oružje za pomoć Kijevu.

Ali Ukrajina je dugo kritikovala Šolca zbog spore isporuke oružja Nemačkoj i nevoljnosti da prekine ekonomske veze sa Moskvom, a ovog mjeseca je bila besna na Makrona jer je u intervjuu rekao da Rusija ne sme biti „ponižena“.

Italija je takođe predložila mirovni plan, za koji Ukrajinci strahuju da bi mogao da dovede do pritiska na njih da se odreknu teritorije.

„Oni će reći da moramo da prekinemo rat koji izaziva probleme sa hranom i ekonomske probleme… da moramo da sačuvamo lice gospodina Putina“, rekao je Aleksij Arestovič, savetnik Zelenskog, za nemački list Bild pre posete.

Ukrajina uzima stotine žrtava dnevno jer je rat ušao u brutalnu fazu iscrpljivanja na istoku. Kijev kaže da mu je hitno potrebno više oružja, posebno artiljerije i raketa, da bi se suprotstavio prednosti ruske vatrene moći.

Nakon što je Moskva pokrenula svoju „specijalnu vojnu operaciju” tvrdeći da je njen cilj da razoruža i „denacifikuje” svog susjeda, Ukrajina je u martu odbila oklopni napad na Kijev.

Od tada je, međutim, Rusija promenila svoje ciljeve i taktiku, sada pokušavajući da zauzme više tla na istoku napredovanjem iza masivnih artiljerijskih bombardovanja, i da ojača svoj stisak nad osvojenom teritorijom na jugu.

Glavna bitka poslednjih nedelja vodila se oko istočnog grada Sijerodonjecka, gde su ukrajinske snage sakrivene u hemijskoj fabrici sa stotinama civila. Oni su ignorisali rusko naređenje da se predaju u srijedu.

„Bilo je borbi tokom noći. Naši momci drže liniju odbrane. Svakim danom postaje sve teže jer Rusi uvlače sve više oružja u grad i pokušavaju da ga jurišaju iz više pravaca“, rekao je gradonačelnik Sijerodonjecka. rekao je u četvrtak Oleksandar Strjuk.

Svi preostali mostovi koji povezuju grad sa teritorijom koju drže Ukrajinci na suprotnoj obali reke Siverski Donec uništeni su poslednjih dana, ali ukrajinski zvaničnici kažu da garnizon još uvek nije potpuno odsečen.

Vazdušni napad u četvrtak pogodio je zgradu u kojoj se nalaze civili u Lisičansku preko reke, ubivši najmanje troje, a ranjeno najmanje sedam, rekao je regionalni guverner Serhii Gaidai: „Rastavljamo ruševine.

Na jugu, Ukrajina kaže da njene snage prodiru u provinciju Herson, koju je Rusija zauzela rano u svojoj invaziji. Bilo je malo nezavisnih izveštaja koji bi potvrdili ratne pozicije u oblasti.

Šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak, napisao je na Tviteru da je posetio oblast udaljenu samo 3-4 kilometra od ruskih pozicija, gde su desetine „sela duhova“ opustošene tokom borbi.

„Naši momci na terenu – raspoloženje se bori. Čak i sa ograničenim resursima, potiskujemo neprijatelja. Jedna stvar nedostaje – dalekometno oružje. U svakom slučaju, izbacićemo ih sa juga“, napisao je on. .

Rat je izazvao globalni ekonomski poremećaj i skok cijena hrane i energije. Uprkos sankcijama, Evropa i dalje zavisi od Rusije za prirodni gas.

Isporuke gasovoda Severni tok 1 u Nemačku su poslednjih dana smanjene, što je izazvalo zabrinutost oko skladištenja zaliha za zimu, a Moskva krivi sankcije koje su zaustavile isporuku opreme poslate u inostranstvo na popravku.