Lideri Južne Koreje, Kine i Japana sastaju se prvi put od decembra 2019.

Lideri Južne Koreje, Kine i Japana sastaju se prvi put od decembra 2019.

Čelnici Južne Koreje, Kine i Japana trebalo bi sjutra da se sastanu u Seulu na prvom trilateralnom dijalogu od 2019. godine, usred eskalacije bezbjednosne situacije u regiji, prenosi Anadolija.

Očekuje se da će se japanski premijer Kišida Fumio, južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol i kineski premijer Li Ćijang dogovoriti o saradnji u rješavanju zajedničkih izazova poput epidemija i starenja stanovništva.

Trojica čelnika održaće uzastopne bilateralne razgovore u danas, prije sjutrašnje trilateralne sjednice, izvijestila je novinska agencija Yonhap News iz Seula.

To je prvi trilateralni samit između azijskih zemalja od decembra 2019, nakon pauze zbog pandemije COVID-19 i zategnutih odnosa Seula i Tokija zbog istorijskih sporova.

Trojica čelnika razgovaraće o šest područja: privredi i trgovini, održivom razvoju, zdravstvenim pitanjima, nauci i tehnologiji, upravljanju katastrofama i bezbjednosti, te razmjeni među ljudima.

Oni će usvojiti zajedničku izjavu na kraju samita.

Očekuje se da će Jun razgovarati o načinima strateške komunikacije, proširenja privredne saradnje i trgovine, te razmijeniti mišljenja o bezbjednosnim pitanjima tokom bilateralnog sastanka s Lijem, koji dolazi u posjetu prvi put otkako je preuzeo dužnost u martu 2023.

Jon i Kišida vjerojatno će razgovarati o tome kako produbiti praktičnu saradnju u raznim područjima i ojačati trilateralnu saradnju sa SAD-om kako bi odvratili prijetnje Sjeverne Koreje.

Iako njihove razlike oko Sjeverne Koreje i regionalnih bezbjednosnih pitanja vjerovatno neće biti riješene na sastanku, zvaničnici u Seulu kažu da je to važan korak prema oživljavanju trilateralnog dijaloga kako bi se izbjegao sukob i povećala saradnja u privredi, tehnologiji i zdravstvenom sektoru.

Glavni zamjenik južnokorejskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Kim Tae-hjo rekao je da će nadolazeći samit poslužiti kao “prekretnica” za obnovu i normalizaciju trilateralnog samita i pružiti priliku za oporavak “budućnosti usmjerene i praktične saradnje” između tri zemlje.