Flamanske nacionalističke partije dominirale su na juče održanim opštim izborima u Belgiji u nedjelju, pošto je liberalna stranka premijera Aleksandera De Kroa doživjela udarac, a sada se naziru teški koalicioni pregovori za formiranje nove vlade, prenosi agencija Asošiejted pres (AP).
Uprkos anketama koje su predviđale da će krajnje desničarska, antiimigraciona partija Flams Belang postati glavna politička snaga u zemlji sa 11,5 miliona stanovnika, desničarska nacionalistička Nova flamanska alijansa (N-VA) zadržala je svoje prvo mjesto, sa 22 odsto glasova, prema privremenim rezultatima Ministarstva unutrašnjih poslova.
Flams Belang je na drugom mjestu, sa od 17,5 odsto, ispred Socijalističke partije Voruit, koja je osvojila oko 10,5 odsto glasova.
De Kroova partija je osvojila manje od sedam odsto glasova, znatno zaostajajući za krajnjom ljevicom.
„Ovo je veoma teško veče za nas, izgubili smo. Od sjutra ću biti odlazeći premijer. Ali mi liberali smo jaki i vratićemo se“, rekao je juče De Kro.
Rezultati nedjeljnih izbora će dovesti do složenih pregovora u zemlji podijeljenoj jezikom i dubokim regionalnim identitetima, piše AP.
Belgija je podijeljena po lingvističkim linijama, sa frankofonom Valonijom na jugu i Flandijom na sjeveru u kojoj se govori holandski, a vlade se uvijek formiraju koalicijama sačinjenim od stranaka iz oba regiona.
Vlams Belang je do sada bio blokiran da uđe u vlade jer su mejnstrim stranke obećale da će ga isključiti sa vlasti u skladu sa doktrinom „cordon sanitaire“ (odbijanje jedne ili više partija da sarađuju sa nekom drugom partijom).
De Kro je na čelu koalicione vladu od sedam subjekata koja je formirana nakon skoro 18 mjeseci razgovora nakon prethodnih izbora prije pet godina. Čekanje je bilo još duže nakon glasanja 2010. kada je zemlji bio potreban 541 dan da formira vladu, što je i dalje svjetski rekord.
Pošto je više od osam miliona Belgijanaca izašlo na birališta po toplom i sunčanom danu, birači su ponekad morali satima da čekaju u redu prije nego što su mogli da glasaju u Briselu, glavnom gradu zemlje.
Kako su se neki ljudi borili sa vrućinom, Crveni krst je navodno pomogao i podijelio flaše vode, piše AP.
Bilo je i izvještaja o nepravilnostima, jer su pojedini maloljetni birači kojima je bilo dozvoljeno da glasaju samo na evropskim izborima uspjeli da glasaju i na regionalnim i saveznim izborima na kojima nisu imali pravo da učestvuju.
Tinejdžeri od 16 i 17 godina su imali pravo da glasaju po prvi put na evropskim izborima, ali belgijski državljani moraju imati najmanje 18 godina da bi glasali na ostalim izborima.
Poslije izvještaja u lokalnim medijima u nedjelju da su na sva tri izbora glasali ljudi mlađi od 18 godina, ministarka unutrašnjih poslova Anelis Verlinden rekla je za VRT da su „greške bile ograničene“ i da će sve pritužbe biti ispitane.