Iranski vazdušni napadi na zalivske države mogli bi ih uvući u široku koaliciju predvođenu Sjedinjenim Državama i proširiti rat protiv Irana nakon napada na luke, gradove i naftna postrojenja u regionu od ključnog značaja za svjetsku proizvodnju energenata, ocijenili su analitičari za Bliski istok.
Gađajući ekonomske žile kucavice Zaliva u odgovoru na američke i izraelske vazdušne udare na Iran, Teheran bi mogao da oprezne zalivske države dodatno približi Vašingtonu i usmjeri ih ka koordinisanoj akciji protiv Islamske Republike, naveli su analitičari.
Cilj udara na šest zalivskih država, koje su sve saveznice SAD i na čijoj teritoriji se nalaze američke vojne baze, bio je da ih primora da izvrše pritisak na predsjednika SAD Donalda Trampa kako bi zaustavio rat, ali čini se da je Iran pogrešno procijenio situaciju, navode analitičari.
“Zalivske države se sada suočavaju sa teškim izborom: da se otvorenije priključe SAD u njihovim ratnim naporima – dopuštajući korištenje njihovog vazdušnog prostora i teritorije, uz mogućnost da i sami učestvuju u vojnim operacijama – ili da rizikuju dalju eskalaciju na sopstvenom tlu”, rekao je za Rojters Abdulaziz Sager, predsjednik istraživačkog centra Gulf Research Center sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.
Mogućnost neutralnosti je oslabila kada su iranske rakete počele da padaju i time “natjerale nas da im budemo neprijatelji”, gurajući države koje su ranije nastojale da zadrže distancu u otvoreno svrstavanje uz Vašington i spremnost da brane svoju teritoriju i interese, kazao je.
Iran je pokrenuo raketne napade nakon što je njegov vrhovni vođa Ali Hamnei ubijen u subotu, prvog dana američkih i izraelskih vojnih udara za koje je Tramp rekao da imaju za cilj da spriječe bezbjednosnu prijetnju Sjedinjenim Državama i zaustave razvoj nuklearnog oružja u Iranu.
Zalivske države se sada suočavaju sa teškim izborom: da se otvorenije priključe SAD u njihovim ratnim naporima – dopuštajući korištenje njihovog vazdušnog prostora i teritorije, uz mogućnost da i sami učestvuju u vojnim operacijama – ili da rizikuju dalju eskalaciju na sopstvenom tlu
Savjet za saradnju država Zaliva (GCC) – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt i Oman – održao je u nedjelju hitan ministarski sastanak, pozivajući se na član 51 Povelje Ujedinjenih nacija, postavljajući “crvene linije” i signalizirajući spremnost na kolektivnu samoodbranu dok rastu poremećaji u energetskom sektoru i bezbjednosni rizici.
Poruka GCC-a Teheranu bila je nedvosmislena – da su iranski napadi ojačali jedinstvo među zalivskim državama.
Navodi se da bi nastavak udara mogao da dovede do toga da se Zaliv iz odbrambenog štita pretvori u “aktivno poprište odgovora”, dok su zalivske države aktivirale zajedničke sisteme protivvazdušne odbrane i izviđačke letove širom regionalnog vazdušnog prostora.
Izbor je jasan: uzvratiti i rizikovati širi rat, ili se uzdržati i prihvatiti narušavanje bezbjednosti, ekonomske stabilnosti i međunarodnog kredibiliteta pod ponovljenim napadima, ocjenjuju analitičari.
Zvaničnici država Zaliva navode da su Teheranu, direktno i indirektno, upućene poruke upozorenja da bi dalji napadi imali daleko ozbiljnije posljedice po Islamsku Republiku.
“Praktično, pokušaće da čekaju koliko god je to moguće. Amerikanci ih gađaju, i Izraelci ih gađaju”, rekao je jedan izvor iz Zaliva.
Dodao je da nije jasno ko upravlja događajima u Iranu – da li su napadi na naftna postrojenja izvedeni po nalogu centralnih vlasti ili ih sprovode odmetnute jedinice. Naziru se dva moguća scenarija: ili je komandna struktura narušena, pa jedinice djeluju samostalno, ili se odluke i dalje koordiniraju u samom vrhu.
Napadi na lokacije povezane sa zapadnim saveznicima – od britanske baze na Kipru do objekata u kojima su raspoređene francuske snage u Abu Dabiju – takođe su otvorili mogućnost da NATO na kraju bude uvučen u sukob
Rojters ističe da ulozi daleko prevazilaze okvire Zaliva, pri čemu su ugroženi izvoz nafte, pomorski putevi i energetska infrastruktura. Takođe je doveden u pitanje ključni energetski koridor, dok globalna trgovina i tržišta trpe posljedice.
Svjetska energetska tržišta se suočavaju s jednim od najtežih potresa u posljednjih nekoliko decenija. Prijetnje raketnim napadima su primorale na obustavu rada pojedinih energetskih postrojenja u Zalivu, uključujući katarske kapacitete za tečni prirodni gas (LNG) koji čine oko 20 odsto globalne ponude, i ogolile ranjivost energetskih tržišta.
“Ako se udari nastave ovim tempom i ako Zaliv ne bude mogao da izdrži dugotrajan sukob, poremećaje u pomorskim rutama za transport nafte ili zatvaranje Hormuškog moreuza, bilo bi prirodno da se uključe i druge zemlje, jer bi globalni interesi bili direktno pogođeni”, rekla je za Rojters Ebtesam Al Ketbi, predsjednica Emirates Policy Center.
Mohamed Baharun, generalni direktor Istraživačkog centra za javne politike iz Dubaija, rekao je da je logika za proširenje koalicije protiv Irana dodatno ojačana nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati iranske napade okarakterisali kao terorističke akte.
“Iran gura Zaliv u sve širu koaliciju protiv sebe. Napadajući zalivske države, Iran ih pretvara u neprijatelje i rizikuje širi rat koji niko ne želi”, ocijenio je.
Rojters ističe da su napadi na lokacije povezane sa zapadnim saveznicima – od britanske baze na Kipru do objekata u kojima su raspoređene francuske snage u Abu Dabiju – takođe otvorili mogućnost da NATO na kraju bude uvučen u sukob.
Ujedinjeni Arapski Emirati su podnijeli najveći teret iranskog napada, pri čemu je 63 odsto udara bilo usmjereno na njihove aerodrome, luke i naftnu infrastrukturu. Zvaničnici procjenjuju da je u prvih 48 sati lansirano 165 balističkih i krstarećih raketa, kao i 600 dronova.
Rakete koje su tokom vikenda pogodile Dohu, Dubai i Manamu bile su usmjerene i na imidž zalivskih država kao uspješnih finansijskih, investicionih i turističkih centara, narušavajući njihovu reputaciju stabilnih i bezbjednih utočišta.
Iako su Ujedinjeni Arapski Emirati odlučni da izbjegnu rat punih razmjera, brzo su reagovali diplomatskim kanalima i pozvali iranskog ambasadora na razgovor, povukli svog izaslanika i zatvorili ambasadu u Teheranu i insistirali da se o tome raspravlja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Zalivski zvaničnici navode da je Iran suštinski izmijenio diplomatske okolnosti lansiranjem balističkih raketa i dronova u takvim razmjerama.
Oni kažu da su postupci Teherana otežali da se u budućim pregovorima sa Sjedinjenim Državama iranski raketni program tretira odvojeno od njegovih nuklearnih ambicija. Tvrde da taj stav dijele i sunitski arapski susjedi u Zalivu, kao i zapadne vlade.
