Austrijska vlada je juče predstavila planove za proširenje zakonske definicije špijunaže i povećanje maksimalne kazne za to krivično djelo, nastojeći da stane na kraj dugogodišnjoj reputaciji Beča kao utočišta za špijune, nakon protjerivanja nekoliko ruskih diplomata.
Glavni grad Austrije, koji je tokom decenije nakon Drugog svjetskog rata bio podijeljen na savezničke okupacione zone, danas je važan diplomatski centar. U njemu se nalaze sjedišta međunarodnih organizacija, uključujući Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i tijela Ujedinjenih nacija, poput Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
To pruža mogućnost da se u Beču raspoređuju obavještajni agenti pod zaštitom diplomatskog imuniteta. Ruske diplomate protjerane posljednjih godina radile su u ruskoj ambasadi u Austriji, kao i u ruskim misijama pri Ujedinjenim nacijama i OEBS-u.
„Beč se u medijskim izvještajima često naziva prijestonicom špijunaže, iz istorijskih razloga. Istovremeno, tome doprinosi i određena romantizacija ‘Trećeg čovjeka’“, kazala je novinarima ministarka vanjskih poslova Beate Majnl-Rajzinger, aludirajući na film sa Orsonom Velsom u glavnoj ulozi, čija se radnja odvija u poslijeratnom Beču.
„Želim da raščistim s tim i da tome stanem na kraj“, rekla je uoči sjednice vlade, predstavljajući predlog zakona koji će, nakon višenedjeljnog razmatranja, biti upućen parlamentu.
Prema važećem austrijskom zakonu, zabranjena je špijunaža na štetu Austrije, a za to krivično djelo predviđena je maksimalna kazna od svega pet godina zatvora.
Vladajuća koalicija stranaka centra planira da maksimalnu kaznu poveća na deset godina zatvora, kazala je ministarka, kao i da proširi zakonsku definiciju špijunaže kako bi obuhvatila i špijuniranje međunarodnih organizacija i Evropske unije, za šta bi bila predviđena kazna do pet godina zatvora.
„Diplomatski status ne smije se zloupotrebljavati kao paravan za špijunske aktivnosti na našoj teritoriji… Više nećemo zatvarati oči pred tim. Promijenili smo kurs“, poručila je Majnl-Rajzinger.
Austrija je u oktobru protjerala četvoricu ruskih diplomata zbog aktivnosti nespojivih s njihovim diplomatskim statusom, što je izraz koji se obično koristi za špijunažu. Time je broj ruskih diplomata koje je Austrija protjerala od 2020. godine porastao na 18.
Iako je Austrija neutralna zemlja, njene vlade su od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine politički podržavale Kijev.
