Dok se u Državnom zboru vode oštre polemike oko novog Zakona o psihoterapiji, sistem za njegu starijih lica potresaju hronični nedostatak kadra i administrativne blokade usljed primjene novih propisa o dugotrajnoj oskrbi.
„Bojno polje“ oko Zakona o psihoterapiji
Prijedlog Zakona o psihoterapiji, čiji je cilj da po prvi put sistemski uredi ovu oblast, uvede licence i omogući besplatnu psihoterapiju kroz javno zdravstvo, izazvao je duboke podjele na relaciji Ministarstvo zdravlja – klinička struka. Dok privatni psihoterapeuti i pojedina udruženja pozdravljaju licenciranje i izlazak iz „sive zone“, klinički psiholozi i psihijatri upozoravaju na pad kriterijuma. Dr Petra Bavčar, predstavnica kliničkih psihologa izjavila je:
„Ne smijemo dozvoliti da se pod krinkom veće dostupnosti snize kriterijumi i otvori prostor za neakreditovane programe bez kliničke praakse. Psihoterapija u okviru zdravstvenog sistema mora ostati u rukama onih koji su prošli višegodišnje specijalizacije. Ovakve prečice direktno ugrožavaju bezbjednost i zdravlje najranjivijih pacijenata.“
S druge strane, iz resornog ministarstva i udruženja psihoterapeuta poručuju da je regulacija neophodna jer trenutno bilo ko može otvoriti savjetovalište bez ikakvog nadzora. U slovenačkoj javnosti i pred Državnim zborom u ime Ministarstva zdravlja nastupao je državni sekretar dr Denis Kordež, koji je vodio proces odbrane Zakona o psihoterapiji i bio glavna politička figura ispred ministarstva za ovo pitanje.
„Naš cilj je jasna sistematizacija i uspostavljanje Psihoterapeutske komore koja će voditi registar i izdavati licence. Pacijenti konačno moraju znati ko ima stručnu spremu, a ko ne. Građanima moramo pružiti sistemsku pomoć, jer su potrebe za mentalnom podrškom nakon pandemije i ekonomskih kriza skočile za više od 30 odsto.“
Domovi za stare pred pucanjem: Pravo na papiru, sistemski kolaps na terenu
Paralelno sa krizom u mentalnom zdravlju, slovenački sistem gerijatrijske zaštite suočava se sa ozbiljnim funkcionalnim zastojem. Iako je novi Zakon o dugotrajnoj oskrbi formalno stupio na snagu, primjenu u praksi usporavaju sporost izdavanja rješenja i dramatičan deficit njegovatelja i medicinskih sestara u domovima.
Zbog dužine administrativnih procedura, novi korisnici koji ulaze u ustanove mjesecima plaćaju pune, znatno više cijene smještaja po starim propisima dok čekaju zvanična rješenja, što prijeti da dovede do finansijskog iscrpljivanja porodica. Povodom toga je Valerija Lekić, direktorka jednog od mariborskih domova za stare izjavila:
„Sistem je na papiru napravljen dobro, ali na terenu nemamo ko da radi. Zbog preopterećenosti i niskih plata radnici nam odlaze u druge sektore ili preko granice u Austriju. Imamo prazne krevete koje ne možemo da stavimo u funkciju jer nema ko da pazi te ljude, dok istovremeno porodice čekaju odobrenja za subvenisani smještaj i plaćaju ogromne račune.“
Predstavnici sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti najavljuju mogućnost protesta ukoliko Vlada hitno ne usvoji interventne mjere koje bi uključivale povećanje plata za deficitarna zanimanja u domovima i pojednostavljenje procedura za uvoz radne snage iz inostranstva.
Očekuje se da će naredne sedmice u Državnom zboru biti presudne za dalju sudbinu ovih zakonskih rješenja.
