Neki od najvećih problema zdravstvenog sistema sa kojima se susrijeću pacijenti i građani su duge liste čekanja na specijalističke preglede, termini su često toliko daleko da oboljeli ne mogu da prikupe sve potrebne nalaze za zakazanu kontrolu, ali i nestašica ljekova koje ljekar propiše, ali ih u apotekama – nema. Sve je više onih koji se okreću privatnim zdravstvenim ustanovama i apotekama, jer bolest ne pita koliko košta, piše Pobjeda.
Jedan od segmenata koji koči je i začarani krug koji pacijenati prolaze od ljekara specijaliste do izabranog ljekara, jer elektronski servis nikada nije zaživio kao što je najavljivan ranijih godina…
Ovo su samo neki od izazova sa kojima se susreo ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, od kada je stupio na tu funkciju.
Odgovarajući na pitanje da li postoji način da se riješe duge liste čekanja koje su nekada i pola godine, a pacijenti nemaju toliko vremena i što je identifikovao kao krucijalni problem – nedostatak ljekara ili lošu organizaciju, dr Šimun kaže da oba faktora utiču na ovaj problem.
“Postoje oblasti u kojima nedostatak ljekara može usloviti i uslovljava duže čekanje na pojedine specijalističke preglede i upravo smo krenuli u proces mapiranja kadrova tj. izrade plana za osnaživanje ljudskih resursa u zdravstvu za naredni desetogodišnji period”, kazao je on.
Cilj je, naglašava Šimun, jasna analiza postojećeg stanja gdje će se vidjeti koje su to specijalističke grane koje su nedostatne, gdje je ljekarski kadar pred prirodnim procesom završetka svog radnog vijeka, odnosno penzijom, pa da se onda fokusiraju na dodjele specijalizacija i supspecijalizacija upravo za te oblasti i svakako u onim ustanovama koje imaju specifikum obavljanja određenih procedura.
“Ako danas u Opštoj bolnici u Nikšiću imamo usluge iz oftalmologije koje, mogu slobodno reći, imaju nivo evropskog standarda, onda ta ustanova i u pogledu opreme i kadra mora biti osnažena i dobiti podršku donosilaca odluka. Na taj način rasteretićemo Klinički centar koji, kao najnaprednija ustanova tercijarnog nivoa, takođe generiše, na primjer, liste čekanja u oblasti oftalmologije”, smatra Šimun.
Prema njegovim riječima preventivne preglede i skrinig programe prepoznali su kroz svaki strateški dokument.
On ja najavio da će poseban akcenat u narednom periodu biti stavljen na jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite, tačnije oslobađanje ljekara od administrativnih obaveza, što će im dati prostora da se bave upravo prevencijom, kako hroničnih nezaraznih bolesti tako i karcinoma, u prvom redu grlića materice i dojke, gdje zaista imamo visoku incidencu obolijevanja i smrtnosti.
“Uvođenje programa HPV vakcine, takođe je veoma značajno za ovaj vid prevencije. Mogućnost da se u najmlađem uzrastu primi devetovalenta vakcina koja štiti od karcinoma grlića materice veliki je napredak i država neće žaliti sredstava za kupovinu ove vakcine, ali svi zajedno moramo učiniti mnogo više da vratimo povjerenje struci i oslobodimo se malignih uticaja antivakcinalnih lobija, koji su spremni da nas vrate vjekovima unazad kada se umiralo od bolesti koje su prije deceniju bile uveliko iskorijenjene, a danas kucaju na vrata razvijenog svijeta”, rekao je Šimun.
