Najavljenu inicijativu šefa Vlade i Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića o razrješenju ministra pravde Andreja Milovića trebalo bi da, kako sad stvari stoje, osim PES-a podrže i vladajuća Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića i opozicioni Građanski pokret (GP) URA Dritana Abazovića – saznaju nezvanično “Vijesti”.
Iz ostalih parlamentarnih stranaka listu nisu odgovorili kako će glasati kad Spajićev zahtjev stigne u zakonodavni dom.
Izvor “Vijesti” iz DNP-a nezvanično je kazao da pretpostavlja da će ta stranka podržati smjenu Milovića, ali da čekaju konkretan predlog u vezi toga. Knežević je krajem aprila pozivao na razrješenje Milovića, poručujući da uz izbor novog ministra pravde treba sprovesti i rekonstrukciju Vlade.
Izvor iz GP URA rekao je listu da o Spajićevoj inicijativi još nisu razgovarali u partiji, ali da se računa da će glasati za smjenu Milovića.
Spajić je najavio sinoć da će u najkraćem roku predložiti razrješenje Milovića, optuživši ga da je sa šefom države Jakovom Milatovićem pokrenuo “koordinisanu opstrukciju” Vlade.
Premijer je to saopštio nakon što ga je Milović juče ujutru pozvao da predloži njegovo razrješenje, tvrdeći da Spajić vuče stranku, Vladu i državu u “ponor”.
Premijer je rekao da je Milovića s odlukom o pokretanju razrješenja upoznao prije javnog nastupa ministra pravde.
“… Što njegovu konferenciju za medije… čini običnom predstavom za javnost”, dodao je.
Iz Milovićevog tabora tvrde da to nije tačno, a Spajić nije odgovorio na pitanje “Vijesti” kad je i gdje rekao ministru pravde da mu se “zahvaljuje na saradnji”.
Prema nepotvrđenim saznanjima lista, Milović navodno tvrdi da je dva posljednja puta komunicirao sa Spajićem pred svoj odlazak u SAD sredinom maja i prošlog četvrtka, kad je nastao spor oko Milovićevog prihvatanja “tehničkog” amandmana na jedan od “IBAR zakona”. Navodno, Miloviću je bilo krivo što je Spajić uputstvo o neprihvatanju amandmana dao šefu parlamenta Andriji Mandiću a ne njemu, pa “treba ministri da prate medije da čitaju uputstvo premijera”.
Spajić tvrdi da su razlog za njegovu inicijativu Milovićevi ”raniji nastupi u javnosti”.
“… Na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio”, kazao je, dodavši da inicijativa nije mogla biti podnesena ranije “zbog rada na ispunjavanju evropske agende”.
Spajić je saopštio da je učinio sve da Milović, zbog njegovog, ali i ugleda 44. Vlade “poradi na ministarskom djelovanju, skladno povjerenju koje sam mu ukazao i očekivanjima koja sam od njega imao”.
“Ali Milović je sam izabrao. Na ovaj način stao je rame uz rame s predsjednikom Crne Gore u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”, poručio je.
Milović je juče na konferenciji za medije pozvao Spajića da predloži njegovo razrješenje, rekavši da je došlo vrijeme da “svedu političke i institucionalne račune” prije nego li premijer sa svojim “toksičnim okruženjem” povuče sve ka “ponoru” – kako PES…, tako Vladu i cijelu Crnu Goru”.
Milović tvrdi da su ga Spajić i premijerov šef kabineta Branko Krvavac “nelagalno i nelegitimno” udaljili iz Skupštine, odnosno onemogućili mu da u parlamentu u petak brani “IBAR zakone”, a sve kako bi, kaže, “zamijenili ministra s dignitetom nekim drugim licem, koje će biti taster-ministar, klimoglavac, i koji će se bez pardona hvaliti, ali ne svojim radom”.
Vlada je u četvrtak veče na elektronskoj sjednici odlučila da je u parlamentu umjesto Milovića zastupa potpredsjednika Vlade Momo Koprivica , jer je ministar pravde bez znanja izvršne vlasti prihvatio amandman (tehničkog karaktera) na jedan od zakona. Tu odluku su, do zaključenja glasanja, podržali ministri PES-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i ministar Vladimir Martinović (Demokrate), dok su nakon zaključenja glasanja to podržali ministri Fatmir Đeka i Saša Mujović , kao i potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević . Ostali nisu glasali.
Milović tvrdi i da je “mučki i protivstatutarno” isključen iz PES-a, iako se, kaže, “beskompromisno, u različitim emisijama, forumima i debatama borio za one kojima je vjerovao”, a koji su ga “izdali”. Milović je zdušno branio Spajića od napada ostalih stranaka u vezi s aferom Do Kvon.
“… Uputite predlog Skupštini da me razriješi funkcije ministra pravde, koji je predano radio na dobijanju IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila) i deblokiranju poglavlja 23, a vas često branio, i kad je bilo neodbranjivo i kad drugi nijesu ni smjeli, ni htjeli”, pozvao je Milović Spajića.
Ministar je na konferenciji za medije poručio i da “samostalno i bez prethodnih konsulatacija” nije radio ništa, pa ni “ulazio u ozbiljna mimoilaženja i konflikte s najmoćnijim ljudima bezbjednosnog sektora i države bez prethodnog dogovora i plana”.
Prema nepotvrđenim saznanjima “Vijesti”, Milović je navodno sa Spajićem dogovorio napad na šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predraga Šukovića , a nakon maratonske sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu u februaru kad niko iz PES-a nije stao iza njega, osjetio se izdanim. Takođem po navodnom dogovoru sa Spajićem napadnuta su rješenja Demokrata u bezbjednosnom sektoru, što je rezultiralo i izborom Aleksandra Radovića za v.d. direktora policije umjesto Lazara Šćepanovića , favorita te partije.
“Šta će reći skupštinski plenum, kako će glasati o mom razrješenju i kako će vrednovati moj dosadašnji učinak i rad, vidjećemo. Ali ubrzano otklanjanje iluzija, dužni smo poslanicima koji su nas birali, ali i građanima”, saopštio je Milović, najavljujući da će svoju inicijativu formalizovati i uputiti je Spajiću u pisanoj formi u što kraćem roku.
Iz Vlade “Vijestima” nisu odgovorili na pitanja o Milovićevim optužbama na račun Spajića, Krvavca i PES-a.
Milović, koji je govorio da je Spajićeva politička kičma, isključen je iz PES-a krajem februara zbog navodnog nezadovoljstva stranke njegovim političkim djelovanjem i stavovima. “Vijesti” su tada objavile da je jedan od razloga za isključenje Milovića navodno neizručenje Turskoj njenog državljanina Binalija Camgoza , o čemu je odlučio ministar. Članovi Predsjedništva PES-a Miloviću su navodno zamjerili i “nesmotrene” izjave, napad na sektor bezbjednosti, odnosno “ponašanje koje šteti partiji”.
Međutim, Spajić tada nije predložio razrješenje ministra pravde, rekavši da će njegova pozicija u vlasti biti otvorena uoči njene planirane rekonstrukcije, “a u skladu s ostvarenim rezultatima u oblastima vladavine prava i evropskih integracija”. Prema koalicionom sporazumu o vlasti, rekonstrukcija Vlade, ulaskom Nove srpske demokratije (NSD) i DNP-a u nju, predviđena je do kraja godine, ali je te dvije stranke zahtijevaju u junu.
PES je nakon poruka ministra pravde saopštio da poziva Vladu da “prihvati ostavku g. Milovića”, iako je on nije podnio.
Ta stranka je navela da su njeni nadležni organi donijeli jednoglasnu odluku o isključenju Milovića nakon što je on “u kontinuitetu zastupao stavove koji nisu usaglašeni s partijom, pa je na kraju ovakav scenario sasvim očekivan i realan”.
“Odluke koje se odnose na ekstradicione postupke, zastupanje politika koje nisu bliske partiji koja ga je kandidovala za člana Vlade, neki su od postupaka koji su uticali na status g. Milovića u PES-u… G. Miloviću se zahvaljujemo na radu i doprinosu koji je dao u izbornim kampanjama kao funkcioner PES-a”, navodi se u saopštenju.
Milović navodno nikad nije dobio odgovor o razlozima njegovog izbacivanja iz PES-a, a smatra da je jedan od mogućih razloga njegov intervju za zagrebački “Jutarnji list” u kom je ocijenio da je napad na Dubrovnik sramota za Crnu Goru, što se navodno nije svidjelo prosrpskom dijelu PES-a. Takođe, ni njegova čestitka Danijelu Živkoviću na izboru za predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) nije dobro primljena, kao i neke druge njegove izjave.
Na poruke PES-a reagovao je Milović, kazavši da nije podnio ostavku Vladi, i da je logično da ona “ne može da prihvata nešto što ne postoji”.
“Ovdje se radi o nadležnosti Skupštine, jer ne želim da lišim Skupštinu prava da odlučuje i građane da čuju obje strane. IBAR je prekinuo šutnju, sad ide period istine. Dužni smo to građanima i Crnoj Gori, ja nemam šta da krijem”, napisao je na mreži Iks (nekadašnji Tviter).
Iz Građanskog pokreta (GP) URA ocijenili su nakon Milovićevog obraćanja da je poslije toga jedino logično da Spajić podnese ostavku i tako prekine “konstantno brukanje Vlade i države Crne Gore”.
“Ne zanimaju nas PES i njihovi unutrašnji problemi, ali kao i uvijek stajemo u zaštitu države. Vlada koju za pola godine karakterišu već brojne afere, u kojoj premijer već ima problem s dva ministra, Milovićem i (ministrom unutrašnjih poslova Danilom ) Šaranovićem , uslovljenu podršku koalicionih partnera i ostvarene višestruko gore rezultate PES-a na izborima u Budvi i Andrijevici, sve to pokazuje da je vrijeme da Spajić podnese ostavku, jer je u potpunosti izgubio svaki legitimitet”, poručila je juče potpredsjednika GP URA Milena Vuković Sekulović .
Ona je kazala i da je Milović potvrdio “ono što GP URA priča od dana kada je formirana 44. Vlada” – da iza Milovićevih napada na “šefove SPO-a Šukovića i SDT-a ( Vladimira Novovića ) stoji Spajić”.
Milovića je Spajićev blizak čovjek navodno juče nakon presa kontaktirao radi pokušaja “mirenja”, ali je, dok je trajala ta komunikacija, objavljeno Spajićevo saopštenje.
“Nude sve za mir”, rekao je sagovornik koji tvrdi da je Milović odbio ponudu.
“Vijesti” nisu uspjele da provjere tu informaciju.
Za to što će dobiti IBAR, Crna Gora najveću zahvalnost duguje generalnim direktorima Jeleni Grdinić (Ministarstvo pravde), Momiru Jaukoviću (Ministarstvo pravde) i Neđeljku Rudoviću (Ministarstvo kulture i medija), ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić .
Ona je kazala „Vijestima“ da je njihov „predani rad“ dao Crnoj Gori šansu da uhvati posljednji voz za EU, posebno u svjetlu rezultata evropskih izbora.
„Ova imena treba da zapamtimo i da ne dozovolimo da najvrijedniji ljudi u administraciji, koji su nosioci kompletnog posla, budu potcijenjeni i gurnuti u stranu u nezdravoj borbi političkih struja“, podvlači sagovornica.
To, prema njenim riječima, ne znači da su usvojeni “IBAR” zakoni bez nedostataka, ali dodaje da će te nedostatke biti moguće popravljati.
„U ovom trenutku bilo je mnogo važnije u intenzivnoj komunikaciji s EU doći do minimuma koji je potreban da preskočimo stepenicu, da bismo kao zemlja mogli ići dalje i zatvarati pregovaračka poglavlja. Grdinić, Jauković i Rudović su odradili posao koji su njihovi prethodnici otaljavali od izbora 2020. godine“, tvrdi Bajramspahić.
Ona kaže da je daleko od toga da je Crna Gora na nekom zavidnom nivou u poglavljima 23 i 24, te da ozbiljan posao predstoji.
„Ali treba da se zapitamo ko će taj posao da iznese ako su oni koji zaista rade posljednji na listi zaslužnih“, poručuje Bajramspahić.
